Kako je u izjavi za "Dan" kazao poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović, očekuju da se inicijativa za donošenje rezolucije o genocidu u Šahovićima nađe na dnevnom redu Skupštine što skorije. On je podsjetio da je ovu inicijativu potpisalo svih šest poslanika BS-a.

– Svakako da ćemo kao potpisnici ove inicijative razgovarati sa svima da se ona ne samo nađe na dnevnom redu Skupštine, nego i da se usvoji, kao civilizacijski iskorak i ispravljanje stogodišnje nepravde o kojoj se ćutalo u Crnoj Gori i za koju nikada nije pokrenut nijedan sudski ili drugi postupak – poručio je Smailović.

Predlog rezolucije inicirao je Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima, na čijem su čelu reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić i akademik Šerbo Rastoder.

Kada je predlog ove rezolucije predat Skupštini, potpredsjednik Socijalističke narodne partije Dragoslav Šćekić kazao je za "Dan" da svi zajedno moramo pristupiti odgovorno i ljudski svim posledicama koje su proistekle iz ratnih dešavanja, ali da jednostrano potenciranje nekih događaja i očekivanje podrške nije opcija.

– Podsjetiću da je jedan od potpisnika rezolucije o Šahovićima, poslanik Amer Smailović, tokom rasprave o Predlogu rezolucije o genocidu u Pivi i Velici kazao da Skupština ne treba da uzima ulogu sudije i da poslanici ne treba da se bave pravnim kvalifikacijama nekih djela kao što je genocid, naročito ratnih zločina, i da su za to nadležne druge institucije, kao i da je riječ genocid sporna i da iz tog razloga Bošnjačka stranka neće datu podršku – rekao je Šćekić, koji je ministar sporta i mladih u 44. Vladi Crne Gore, u kojoj su i predstavnici Bošnjačke stranke.

Bošnjačka stranka predala u skupštinsku proceduru Predlog Rezolucije o genocidu u Šahovićima

Da je poslanik u Skupštini, kako je poručio, glasao bi o ovoj rezoluciji po ugledu na poslanike BS-a kada se glasalo o stratištima u Velici, Pivi i Jasenovcu, tj. o stradanjima srpskog naroda.

U maju ove godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je nacrt rezolucije o Srebrenici, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. Sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 uzdržanih, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je nacrt rezolucije o Srebrenici. Crna Gora je glasala "za".

Mjesec kasnije, tačnije 28. juna, parlamentarna većina je u Skupštini Crne Gore izglasala rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Podršku toj rezoluciji dali su poslanici vladajuće većine – Pokreta Evropa sad, koalicije "Za budućnost Crne Gore", koji su bili i inicijatori rezolucije, i Socijalističke narodne partije. Naknadnim amandmanskim djelovanjem parlamentarna većina je promijenila prvobitni naziv rezolucije, pa je usvojen naslov Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu. Usvojena je sa 41 glasom od ukupno 81 poslanika.

Skupština uskoro o inicijativi Bošnjačke stranke: Rezolucija sve više, nedostaje li principa?

Usvajanje ove rezolucije izazvalo je negodovanje zvanične Hrvatske, koja je u julu ove godine za persone non grata proglasila predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, lidera DNP-a Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Crne Gore Aleksu Bečića.