Istakao je da uumjesto da se ostavi manjinskim partijama da se dogovore oko kandidata, kako je trenutnim poslovničkim rješenjem predviđeno, ovim izmjenama se želi birati isključivo potpredsjednik koji je po mjeri vladajuće većine.
- O potpredsjedniku Skupštine iz reda manjinskih partija treba da se dogovore poslanici sa lista manjinskih stranaka. Ukoliko nema dogovora, može se razgovarati o potencijalnom deblokirajućem mehanizmu, da Skupština izabere onog kandidata kojeg predloži više od pola poslanika manjinskih partija. Sve drugo je nametanje rješenja koje nije u duhu demokratije i u duhu ideje da se jedan potpredsjednik bira iz manjinskih partija - kazao je Smailović.
On je istakao da prijedlog parlamentarne većine predstavlja korak unazad u stvaranju inkluzivnijeg političkog ambijenta, kao i pokušaj pravne manipulacije većine u odnosu na pozitivnu diskriminaciju koja je definisana normama u Poslovniku.
- Ako uzmemo u obzir činjenicu da je od ukupno 11 poslanika manjinskih partija, njih 8 dalo potpis za izbor potpredsjednika Skupštine iz reda Bošnjačke stranke, i da je takođe partija kojoj pripada još jedan poslanik usmeno dala saglasnost na isti izbor, sada se dešava situacija da partija kojoj pripadaju ostala dva poslanika iz reda manjinskih stranaka pokušava da kao dio parlamentarne većine promijeni Poslovnik i nametne svoj kadar za potpredsjednika Skupštine. Dakle, pokušava se nametnuti u ime manjinskih naroda da bude predstavnik neko ko ima dva poslanika iza sebe i koga podržava jedna manjinska stranka, dok se prijedlogom za promjenu poslovnika želi izvrgnuti i izigrati volja 9 drugih poslanika ili 4 ostale partije iz korpusa manjinskih stranaka - istakao je Smailović.
On je poručio da Bošnjačka stranka, a vjeruje i ostale partije manjebrojnih naroda, neće pristati da se na putu izgradnje građanske države, koja želi da postane dio Evropske unije, fingiraju prava manjinskih naroda i da se ona koriste kao oružje u političkim obračunima, već da se ona donose isključivo u svrhu kvalitetnije zastupljenosti manjinskih naroda u najvažnijim državnim institucijama i sveukupnog unapređenja njihovog položaja.
- Dakle, ovdje je stvar jasna, manjinske partije treba da se dogovore oko potpredsjednika iz reda manjinskih partija, a ako do tog dogovora ne može doći, poslanici manjinskih partija treba da glasaju oko svojeg predloga koji bi, u skladu sa demokratskim principima i intencijom ideje da manjinske partije imaju potpredsjednika Parlamenta, Skupština trebala samo da potvrdi- naveo je on.
Pozivao je poslanike koji nisu iz manjinskih partija da ne arbitriraju oko ovog pitanja i ne nameću rješenja koja treba da budu donesena unutar grupe poslanika manjinskih partija, osim u dijelu uspostavljanja deblokirajućeg mehanizma ukoliko nema konsenzusa unutar grupe poslanika manjinskih partija.
- Pozivamo i poslanike manjinskih partija da ne učestvuju u ovakvom nametanju rješenja koje nekima danas možda odgovara, ali trajno ruši koncept prava političkih predstavnika manje brojnih naroda koja smo mukotrpno sticali u proteklih više od 30 godina - poručio je Smailović.
On je kazao da neprincipijelnost u ovom slučaju pokazuju i oni koji su do samo juče (do ulaska u Vladu) bili jedinstveni dio korpusa manjinskih partija, i koji radi usko ličnih, čak ne i stranačkih interesa su pristali da su inicijatori ovakvih prijedloga.
- Da bismo u potpunosti sagledali političku besmislenost predloženih izmjena, možemo se poslužiti mogućnošću da parlamentarna većina predlaže i bira opoziciji potpredsjednika koji se bira iz parlamentarne opozicije, što je potpuni nonsens - zaključio je Smailović.
