Priznanje koje je bivši ministar pravde Crne Gore Marko Kovač dobio od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je sigurno zasluženo, ali je čudno da je preskočen bivši premijer Dritan Abazović, budući da su njih dvojica dok su bili u crnogorskoj Vladi više zastupali političke interese predsjednika Srbije, nego državne interese Crne Gore, ocjenila je u intervjuu za Televiziju E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
- Tu prije svega mislim na odnos prema Srpskoj pravoslovnoj crkvi, koja je važan mehanizam širenja tih političkih ciljeva, ali i prema drugim pitanjima. Ono što znamo je da u tom periodu nije bilo insistiranja na pojedinim pitanjima koja su apsolutno u crnogorskom interesu - kaže Uljarević.
Ona podsjeća da bivši ministar pravde nije insistirao na izručenju Svetozara Marovića, niti drugih lica koja potražuje država Crna Gora, ali nije insistirao ni na podjednakom tretmanu crnogorskih građana u mnogim pitanjima.
- Ali smo bili svjedoci toga da je Ministarstvo pravde bilo vrlo izdašno prema vjerskim zajednicama, ili da budem preciznija, prema jednoj vjerskoj organizaciji Srpskoj pravoslavnoj crkvi, tako da on definitivno priznanje zaslužuje - kazala je ona.
Na kraju krajeva, dodaje, Kovač je bio toliko fokusiran na te poslove, da je sve ono što je bilo iz domena ispunjavanja obaveza na evropskom putu Crne Gore i što je dio poglavlja 23 ostalo potpuno zapušteno, a što se sada pokušava nadoknadi.
- Ne iznenađuje nagrada Kovaču, iznenađuje samo što su neki drugi preskočeni, ne samo Dritan Abazović nego i drugi ministri iz njegove partije, te oni iz Socijalističke narodne partije koji su zaista pokušavali da ulože maksimum svojih napora, da rade tako da im Vučić aplaudira. Mnogi od nas su imali vrlo kritički stav prema tome i vidimo posljedice tih njihovih zalaganja - kaže Uljarević.
Bivšeg ministra pravde u Vladi Dritana Abazovića Marka Kovača, predsjednik Srbije odlikovao je večeras Ordenom srpske zastave drugog stepena na svečanosti povodom proslave praznika Sretenja - Dana državnosti Srbije u Beogradu.
On je ovo priznanje dobio, kako je saopšteno, za zasluge u razvijanju i očvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između Republike Srbije i Crne Gore.
Zastava susjedne Srbije, podsjeća Uljarević, prvi put se pojavila u crnogorskim institucijama, tokom susreta sa predsjednika Skupštine Andrije Mandića sa mitropolitom Joanikijem, a poslije toga je je postala sastavni dio te scenografije.
- Na taj način se praktično pokušava uspostaviti kao ravnopravna sa crnogorskom zastavom, što je nesumnjivo protivno našim zakonima, ali nijesam optimista da će se tužilaštvo odrediti adekvatno prema toj pravnoj stvari - kazala je ona.
Tužilaštvo, smatra Uljarević, konstantno ne demonstrira profesionalnu hrabrost kada je riječ o procesuiranju aktuelnih vlasti, a za to postoje empirijski podaci.
- Evo naš recimo CG Puls koji radimo zajedno sa institutom Damar već godinama i periodično kroz taj mehanizam provjeravamo puls građana o različitim pitanjima, ukazuje, prema posaljednjim podacima koje smo imali, početkom februara, da građani vjeruju da se procesuiraja samo ono što se definišu kao zloupotreba bivših vlasti. Taj pristup tužilaštva, naravno, nije ohrabrujući - podsjeća ona.
Dodaje, da i ako se ne govori o pravnom problem tog postupka predsjednika Skupštine, ostaje činjenica da Andrija Mandić polako izlazi iz “privremene kože” u koju je ušao kada je postao predsednik Skupštine predstavljajući se kao uglađeni evropejac koji apsolutno poštuje shodno poziciji sve ono što su ustavne i zakonske odredbe države Crne Gore.
- Znači taj medeni mjesec, da tako kažem, u njegovom pristupu je prošao, on se sad osjeća dovoljno utemeljeno, dovoljno sigurno, da apsolutno pozicionira ono što je ta partikularna partijska politika. I to je s jedne strane i očekivano i legitimno. Na drugoj strani mislim da nije očekivano i nije dobro za državu, što izostaje reakcija - kazala je ona.
Mnogi koji bi trebali da reaguju, dodaje, imaju drugi stav prema onome što je građanski koncept crnogorskog društva i prema onom što su državni simboli.
- Mislim tu prije svega, i na predsjednika države i na premijera, ali i na partije brojne, osim ovih opozicijanih koje su podnijele krivičnu prijavu - kaže Uljarević.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić suočava se krivičnom prijavom zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj - jer u kabinetu ističe zastavu druge države. Krivičnu prijavu podnijeli su Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Hrvatska građanska inicijativa i Demokratska unija albanaca. Izostala je podrška Bošnjačke stranke.
Činejnica da Bošnjačka stranka nije željela da bude dio inicijative opozicije u vezi sa krivičnom prijavom protiv Andrije Madića, pokazuje, kako kaže, da ta stranka ozbiljno pregovara o ulasku u vlast i da u tom segmentu ne želi da ima narušene odnose ni sa kim od konstituenata te vlasti.
- Koliko i kako će se to odraziti dalje na biračko tijelo, Bošnjačke stranke ostaje da se vidi, jer ta stranka je, u jednu ruku, izašla kao najveći pobjednik prethodnih parlamentarnih izbora sa jednim ogromnim rastom i utemeljenjem u sopstvenom biračkom tijelu, koje neki pripisuju i onome što je bila njena dosljedna politika, a neki pripisuju onome što su bile koristi od obnašanja vlasti u prethodnoj Vladi - kaže uljarević.
Očigledno je, kako objašnjava, procjena da se taj procenat podrške može izgubiti ukoliko se ne bude ponovo dio vlasti, a prirodno je da manjinski stranke budu uvijek dio vlasti jer oni na taj način realno najbolje mogu zaštiti svoje interese. Ž
- No, ta procjena ne smije da bude nikakav kompromis sa principima i vrijednostima na kojima se zasniva njihovo djelovanje, a bojim se da ovo i još neke poslednje političke akcije Bošnjačke stranke to mogu dovesti u pitanje - zaključuje Uljarević.
