Ustavni sud Crne Gore na јučerašnjoј sјednici ukinuo јe sporne odredbe Zakona o predsjedniku, proglašavaјući ih neustavnim,a to znači da samo predsјednik države može predlagati mandatara za sastav Vlade.
Izmjene Zakona o predsjedniku, koje se odnose na proceduru izbora mandatara za sastav Vlade, usvojene su u decembru prošle godine. Venecijanska komisija (VK) preporučila je tada poslanicima da ne usvajaju izmjene ovog propisa.
Do izmјena Zakona o predsјedniku došlo јe nakon što јe nekadašnji predsјednik države Milo Đukanović odbio da predloži Miodraga Lekića za mandatara, nakon čega јe parlamentarna većina propis izmiјenila u diјelu da "ako predsјendik države odbije da predloži mandatara, usvojeni Zakon podrazumijeva da parlamentarna većina preuzme taj dio njegovih ustavnih ingerencija", što јe sada utvrđeno da јe neustavno. Ove sporne odredbe Zakona o predsјedniku, nakon odluke Ustavnog suda, prestaće da važe danom obјavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
U predlogu odluke sudije izvjestioca u ovom predmetu, navedeno je da, uzimajući u obzir i stavove Venecijanske komisije, zakonodavac (Skupština Crne Gore) je prekoračio svoja ovlašćenja i povrijedio ustavne principe na koje se ukazuje podnijetim inicijativama za ocјenu ustavnosti Zakona o predsјedniku.
Ustavni sud Crne Gore јe pokrenuo postupak ocјene ustavnosti Zakona o predsјedniku na iniciјativu Nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
– Naime, Ustav je, u konkretnom slučaju, jasno razgraničio nadležnosti Skupštine i predsjednika Crne Gore, u odnosu na predlaganje i izbor predsjednika Vlade na način što "Skupština bira, a predsjednik predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade". Ustavni sud je u tom smislu ocijenio da iz navedenih ustavnih određenja proizilazi da je jedino predsjednik Crne Gore nadležan da predloži mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade). S obzirom na to da su pitanja organa nadležnog da predlaže mandatara, postupka predlaganja mandatara, kao i nadležnosti predsjednika Crne Gore (postavlja i opoziva ambasadore), ustavna materija i da ne mogu biti predmet zakonskog uređivanja, zakonodavac je, po ocjeni Ustavnog suda, osporenim odredbama (člana 7.b stav 1, člana 7.f stav 1 i člana 7.h st. 2 i 4. Zakona prekoračio svoja ovlašćenja i ta pitanja uredio na način koji nije u saglasnosti sa Ustavom, konstatovao je, između ostalog, u odluci sudije izvjestioca.
