Oduvijk sam se izjašnjavala kao Srpkinja, a matična država mi je Crna Gora, kazala je kandidatkinja za sudiju Ustvnog suda Snežana Jonica danas u Skupštini Crne Gore. 

- Nemam alternativu, ali postoji država za koju sa emotivno vezana, a to je država u kojoj sam rođena. To je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija- kazala je Jonica.

Poslanica DPS-a Jovanka Laličić pitala je Jonicu kako komentariše izjavu ministarke vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon da je Crna Gora postala rak rana kada se govori o intengracijama.

- Poruka Fajon je nažalost naša zbilja. Mjera državne odgovornosti 81 poslanika je mjera da li ćete izabrati svih četvoro sudija Ustavnog suda. Državnu odgovornost da stavite iznad odgovornosti prema svom političkom subjektu ili eventualnoj političkoj šteti. Nekad treba napraviti političku žrtvu da biste postali politički heroj. Potrebno je jasno i precizno riješiti pitanje penzionisanje sudija Ustavnog suda- kazala je Jonica.

Poslanica DPS-a Vesna Pavićević osvrnula se na smjene direktora škola tokom 2021. godine, navodeći da je u pitanju nezapamćeni proces masovnog razrješenja direktora, te da je trenutno pravosnažno riješeno 60 od 150 predmeta, zbog čega će Država platiti 300.000 eura. 

Jonica je navela da je Zakonom o obligacionim odnosima određena odgovornost po osnovu krivice, pa se smatra da krivica postoji kada je onaj koji je prouzrokovao štetu to uradio namjerno ili nepažnjom.

- U ovom slučaju Država ima pravo na regresnu tužbu, da naplati štetu od određenog lica, ukoliko se utvrdi da je postupalo sa nepažnjom i namjerno, navela je Jonica.

Dodala je da odlično pamti izvještaj DRI iz 2015. kojim je definisan odnos prema iznosu sudskih troškova u završnom računu budžeta - u periodu od 2012. do 2014/2015. godine Država je platila 71 milion eura za sudske troškove.

- Mislim da je 60 odsto od ovog iznosa dosuđeni iznos, a 40 odsto iznos sudskih troškova ili troškova izvršenja, kazala je Jonica.

Dodala je da je to problem koji godinama traje, te da ne treba fokus staviti na samo jedan slučaj. 

Ustavni sud je nefunkcionalan, imamo troje od sedmoro sudija, to je najgora moguća situacija, konstatovao je poslanik Liberalne partije Andrija Popović. 

- Ako budete izabrani, kako ćete postupiti prvih radnih dana, akko ćete unaprijediti rad Ustavnog suda, što ćete preduzeti da se situacija poboljša, pitao je Popović.

Ona je kazala da je činjenica da postoji nesporni problem u sudu.

- Moguće je raditi više i bolje. Ustavni sud odlučuje kao kolektivni organ. Ako pričamo o efikasnosti prvo se moraju adresirati problemi. Nisam uočila da je bilo ko od poslanika podnio amandman koji se tiče finansijskih potreba Ustavnog suda, kazala je ona.

Jonica je kazala da nema dileme da će povjerenje javnosti u Ustavni sud zavisiti od toga koliko će predstavnika manjinskih naroda biti u sudu - to bi uvećalo kredibilitet suda.

Istakla je da želi taj stepen povjerenja javnosti u Ustavni suda da građani umjesto "ići ću do Strazbura", govore "ići ću do Ustavnog suda".

Poslanik DF-a Dragan Bojović pitao je Jonicu kako komentariše normu dodjeljivanja mandata od strane predsjednika države, kao i odlaganje izbora i izmjenu Zakona o teritorijalnoj organizaciji u toku izbornog procesa.

- Da danas iznesem stav o tome da li je predsjednik prekršio Ustav morala bih da se iz tog predmeta izuzmem ako bih bila izabrana za sudiju Ustavnog suda, navela je ona.

Jonica je kazala da postoji stepen odgovornosti i kod Ustavnog suda.

- Kada je u pitanju vraćanje povjerenja u javnost, transparentnost je nešto što je najvažnije, istakla je ona.

Dodala je da najveći dio građana ne zna način odlučivanja u Ustavnom sudu.

- Činjenica je da je i dalje nepopunjen broj savjetnika u sudu, da je u fazi razmišljanje o odlasku jednog broja njih, i treba imati u vidu da im je koeficijent 12, to je tema za razmišljanje, istakla je ona.

Poručila je poslanicima da će izgubiti moralno pravo da pitaju o efikasnosti Ustavnog suda ako ne izaberu četvoro sudija.

Za sudiju Ustavnog suda, kako se navodi u javnom pozivu, bira se osoba iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Kandidat mora da bude crnogorski državljanin, da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova, da ima propisan nivo kvalifikacije obrazovanja i položen stručni ispit za rad u državnim organima ili pravosudni ispit.

Na posljednjem glasanju u parlamentu niko od četiri predložena kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, ni u prvom ni u drugom krugu glasanja.