U posljednjih nekoliko dana svjedoci smo jake aktivnosti Evropske unije sa snažnim obećanjima o proširenju, a i pored toga što je Izvještaj o napretku Crne Gore dosta nepovoljan, jasno je da je Crna Gora i dalje predvodnica evropskih integracija na Zapadnom Balkanu.
Tome je doprinijela i činjenica da EU ne želi da nas ostavi na političkoj vjetrometini i pojača mogućnost treće strane na nas i na Zapadni Balkan ukupno.
Očekivalo se da će dugogodišnji zastoj u integracijama Crne Gore biti "otkočen" nakon parlamentarnih izbora koji su održani 11. juna, ali to se, ipak, nije dogodilo. Formiranje skupštinske većine sa partijama koje nisu po volji "zapadnim partnerima" donijelo je nepovjerenje Brisela, Vašingtona i Londona, koji ignorišu parlamentarno rukovodstvo, a nova Vlada je, očigledno, na nekoj vrsti probnog rada. Ipak, Evropska unija, SAD i Velika Britanija nemaju prostora za veliku ljutnju na neposlušnu Crnu Goru, jer je druga opcija prepustiti nas uticaju trećih zemalja, a uz činjenicu da smo i pored svega najdalje došli u integracijama, otvara šansu za brže približavanje EU. U traženju pouzdanog partnera za razgovore, preskočivši parlament, ostavljajući Vladu da se dokaže, zapadni partneri su došli do predsjednika Crne Gore od kojeg očekuju da spoji sve aktere i da Crna Gora konačno krene naprijed.
Za ovu tvrdnju dokazi su da je Jakov Milatovića, za samo šest mjeseci od kada je izabran, uspio da razgovara sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom i samim vrhom njegove administracije, britanskim kraljem Čarlsom Trećim i svim relevantnim zvaničnicima te zemlje, sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u tri navrata, a on će naredne godine posjetiti Crnu Goru. Razgovarao je i sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom i premijerkom Đorđom Meloni, a već 20. novembra putuje u Njemačku na jednu od najznačajnijih evropskih adresa.
Milatović je uspio da dogovori i da se naredne godine u Crnoj Gori održi Proces Brdo – Brioni. Ovaj proces je prvi put održan 2013. godine na zajedničku inicijativu predsjednika Slovenije i Hrvatske na Brdu kod Kranja.
Osnovni cilj tog procesa je puna integracija zemalja regiona u Evropsku uniju, stabilizacija situacije na Zapadnom Balkanu kroz jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja.
Upravo zbog toga, u diplomatskim krugovima se tvrdi da je Milatović preuzeo veliku odgovornost i nametnuo se kao lider koji može da bude kohezioni faktor na Zapadnom Balkanu. Očekuje se da će uspjeti da nametne čitavom regionu evropsku agendu, a naročito od Samita Evropske političke zajednice u Granadi u Španiji gdje je evropskim partnerima predstavio svoju Platforu za Crnu Goru u Evropskoj uniji. Smatra se da bi ta platforma mogla da bude osnova i za sličan dokument koji bi se odnosio na Zapadni Balkan. Zbog toga treba da uslijedi nekoliko Milatovićevih posjeta u regionu, prije svega Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
U posljednje vrijeme pojačavaju se aktivnosti i Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva evropskih poslova, pa treba očekivati da Crna Gora nastavi evropski put sa liderske pozicije.
