Crna Gora nema pregovaračku strukturu koja je spremna za narednu fazu pregovora sa Evropskom unijom (EU), ocijenila je Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko, dodajući da će državi biti potreban društveni dogovor oko daljih pravaca djelovanja.

Nenezić je kazala da Crna Gora dugo luta u formulisanju adekvatne pregovaračke strukture, koja bi bila postavljena na osnovama koje mogu garantovati najbolje rezultate, i da je tako bilo i u 43. i 42. Vladi.

Proces pregovaranja, kako je navela, ima dva vrlo važna segmenta, politički i tehnički.

„Što se tiče tehničkog aspekta, imali smo i do sada rezultate, međutim, u političkom dijelu smo prilično zakazali, ili smo napravili određenu vrstu kočnice time što nijesmo bili spremni da izađemo iz postavljenih okvira i deblokiramo sistem pravosuđa, što je bio jedan od preduslova u okviru poglavlja 23“, kazala je Nenezić u intervjuu agenciji MINA.

Ona je rekla da se sada prvi put vidi da postoji politička saglasnost, ili potrebna parlamentarna većina kako bi se izašlo iz ćorsokaka, ali da političku volju mora pratiti adekvatna pregovaračka struktura.

Nenezić je dodala da se nada da za reformu pregovaračke strukture neće biti potrebno dugo vremena, jer ga Crna Gora nema.

Ona je rekla da se nova ministarka evropskih poslova Maida Gorčević opredijelila za rešenje koje podrazumijeva zasebnu funkciju glavnog pregovorača i da je to bolji pristup.

„Na bazi uporednih iskustava, vjerujem da glavni pregovorač treba da budu vezan za kabinet premijera, jer govorimo o osobi koja će i na tehničkoj, ali i političkoj ravni moći da vrši jednu vrstu uticaja na ministre i ministarstva da isporuče ono što su njihove obaveze“, navela je Nenezić.

Ona smatra da je izazovno i ograničavajuće to uraditi, ukoliko se glavni pregovarač nalazi u okviru Ministarstva i u funkcionalnom i političkom smislu je ispod ministra.

Prema njenim riječima, izbor tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i sedmog sudije Ustavnog suda važan je i neophodan početni korak ka deblokiranju procesa evropskih integracija.

Nenezić smatra da se to i očekivalo s obzirom na to da je nova parlamentarna većina najavljivala da će napraviti neophodne iskorake kako bi se Crna Gora vratila u nultu poziciju, jer se nalazila u debelom minusu posljednjih nekoliko godina.

Ona je navela da je Crna Gora bila u institucionalnoj „paralizi“ i da se sada polako taj sistem „odmrzava“.

Nenezić je rekla da se nada da će vrhovni državni tužilac biti izabran u prvoj polovini sljedeće godine i da će imenovanja u pravosuđu biti dobar znak Evropskoj komisiji, koja će znati to da cijeni.

Ona je, govoreći o posjeti premijera Milojka Spajića Briselu, rekla da je bila prilično iznenađena, jer je Međuvladina konferencija bila najavljena za 21. decembar.

On je kazala da Spajić u Briselu nije imao sastanke na najvišim nivoima, iako mu je to bila prva posjeta kao premijera i da pretpostavlja da je zakazala diplomatska mreža Crne Gore.

Nenezić je rekla da je minimum koji se mogao obezbijediti da se Spajić sastane sa ključnim čelnicima evropskih institucija, Šarlom Mišelom, Ursulom Fon der Lajen, Žozepom Boreljom - onima koji donose političke odluke na najvišim nivoima.

„Mi smo vidjeli nešto potpuno drugačije, sa dužnim poštovanjem. To su, takođe, ljudi koji pokrivaju važne funkcije u evropskim institucijama, ali ne onog nivoa koji bi, po mojoj procjeni, trebalo da postoji da bismo govorili o nekom značajnom sastanku“, rekla je Nenezić.

Ona je kazala da nemamo informacije zašto nije došlo do Međuvladine konferencije.

„Želim da vjerujem da se radi o tehničkim razlozima i da će se Međuvladina konferencija, nakon više od dvije godine, ipak desiti u prvoj polovini sljedeće“, navela je Nenezić.

Međuladine konferencije se, kako je kazala, najčešće održavaju kako bi se otređena poglavlja otvorila ili zatvorila.

„U ovom trenutku to se od Crna Gora ne može očekivati, ali ono što se može očekivati je da se dobiju završna mjerila za pregovaračko poglavlje 23“, smatra Nenezić.

To bi, prema njenim riječima, za Crnu Goru u ovom trenutku bio zaista veliki uspjeh, ali i neophodna pretpostavka da bi se uopšte moglo govoriti o nastavku procesa integracija.

Nenezić smatra da je popunjavanje diplomatske mreže u zaostatku zbog toga što se ne može postići, ili ne postoji politička saglasnost između ključnih faktora.

„Očekivalo se da će, time što iz iste partije imamo predsjednika i premijera, taj proces ići mnogo jednostavnije i kvalitetnije. Međutim, nije iznenađenje da ne postoji ta vrsta saglasnosti između predsjednika Jakova Milatovića i Spajića“, kazala je Nenezić.

Ti disonantni tonovi, kako je dodala, mogli su se čuti i tokom same kampanje za parlamentarne izbore.

„Vidjeli smo jednu razliku u vizijama daljeg razvoja društva, u strategiji kako bi sama partija trebalo dalje da se razvija, i bilo je već tada jasno da govorimo o potpuno dva različita koncepta, koja je vrlo teško pomiriti u postojećim političko-društvenim okolnostima“, rekla je Nenezić.

Ona je ocijenila da je između Spajića i Milatovića došlo do jedne vrste raspleta i da je

samo pitanje u kom trenutku će se to formalizovati.

„I vjerujem da ćemo najbolje to sagledati kada dođe na dnevni red razgovor i rasprava oko toga ko će biti budući ambasadori Crne Gore u brojnim evropskim važnim zemljama“, dodala je Nenezić.

Ona je kazala da se, nakon „pada“ Demokratske partije socijalista (DPS) 2020. godine, ušlo u proces potpune prekompozicije političke scene i da je dodatni element koji je doprinio toj promjeni bila pojava Pokreta Evropa sad (PES).

Prema riječima Nenezić, PES je doveo ostale političke subjekte u poziciju da se moraju prilagođavati, ili tražiti način kako da se približe PES-u.

„U Skupštini, kada je bio izbor članova Sudskog savjeta, Spajić je napravio strateški, vrlo promišljen potez koji je doveo do toga da imate obje strane političkog spektra, i DPS i partije okupljene oko koalicije Za budućnost Crna Gore (ZBCG), koje su vrlo kooperativne“, kazala je Nenezić.

Spajić je, kako je navela, napravio okvir gdje je umirio ono što su bile podjele i insistiranja na onome što su interesi samih tih partija.

„Da ne preskočimo Demokrate, kao partiju koja ima jaku strukturu izgrađenu na terenu, i određenu viziju koju zagovaraju“, rekla je Nenezić.

Ona je kazala da su se Demokrate postavile kao strateški partneri vrlo bliski onome što je PES i da vjeruje da će ta saradnja biti nastavljena.

Nenezić smatra da će naredne godine doći do rekonstrukcije Vlade, ali da ostaje da se vidi da li će ono što je predviđeno sporazumom biti realizovano do kraja.

Nenezić je, govoreći o stranačkim izborima, na kojima će biti izabrano rukovodstvo DPS-a, ocijenila da to što će oni biti neposredni ne znači da će postojati pluralizam u smislu kandidata i različitih posmatranja u odnosu na ono što je politika daljeg razvoja te stranke.

Ona smatra da su neophodni značajni „rezovi“da bi DPS mogao istupiti iz okvira koji onemogućava saradnju sa drugim političkim subjektima,.

„Ne bih spekulisala, ali na bazi političke analize na osnovu izjava i ponašanja lidera i političara DPS-a, ne bih se iznenadila da gledamo dvije ili više kolona, ili dvije ili više novih partija koje će proizaći iz nekad jedinstvenog DPS-a“, ocijenila je Nenezić.

Ona je kazala da je tu i odnos partija u okviru koalicije ZBCG, dodajući da su formirana dva poslanička kluba.

„(Milan) Knežević je krenuo formirati neke nove strateške saradnje sa drugim političkim subjektima i čini mi se da je u izrazu prilično udaljen u odnosu na ono što je politika koju u ovom trenutku zagovara (Andrija) Mandić“, rekla je Nenezić.

Ona je navela da se ne bi iznenadila i da tu vidi jednu vrstu strateškog mimoilaženja, odnosno drugačijeg djelovanja.

Nenezić je, odgovarajući na pitanje kako vidi dosadašnju politiku Mandića na čelu crnogorske Skupštine, kazala da je on bio vrlo kooperativan i da je slao vrlo pomirljive poruke.

„Ono što bih smatrala jedinom greškom u njegovom djelovanju do sada je kada se našao u partijskim prostorijama Srpske napredne stranke, u prvim redovima prilikom proslave pobjede, stavljujući sebe u jednu poziciju aktiviste same te partije“, navela je Nenezić.

Mandić, kako je dodala, mora razumjeti da je on predsjednik Skupštine Crne Gore i da to ne može biti „od sedam do tri“.

„Imam isti, principijalan stav i prema predstavnicima drugih političkih partija, koji su na isti način koristili svoje pozicije kako bi u drugim zemljama učestvovali u izbornim kampanjama. Ne mislim ni da je to dobro“, kazala je Nenezić.

Ona je, odgovarajući na pitanje koliko sljedeća godina može biti ključna u determinisanju puta kojem će Crna Gora ići, rekla da misli da će državi biti potreban novi društveni dogovor, ili bar javna debata oko daljih pravaca djelovanja.

„Ukoliko budemo imali strukturu baziranu na stabilnoj političkoj podršci i uspijemo odblokirati i dati početne uspješne rezultate u okviru pravosuđa, vjerujem da Crna Gora zaista ima šansu da odblokira i pokrene proces integracija, koji će biti mnogo brži“, smatra Nenezić.

Kako je dodala, dva su važna događaja koja će opredijeliti i dešavanja na unutrašnjem planu, a to su izbori u EU i predsjednički izbori u Americi.

„To će se reflektovati na ono što je politika prema Zapadnom Balkanu, a samim tim i prema Crnoj Gori. Ono što u Evropi vidimo - to je jačanje desnice“, navela je Nenezić.

Ona je rekla da ostaje da se vidi da li će se to preliti na izbore za Evropski parlament.

„Ne mora da znači, ali može da se desi i onda to može promijeniti i odnos samih evropskih institucija prema onome što je politika proširenja“, zaključila je Nenezić.

Zato je važno, kako je poručila, da Crna Gora iskoristi ovaj kratak vremenski period koji ima na raspolaganju i „da uradimo sve ono što je do nas kako ne bismo svojom neaktivnošćem i nedjelovanjem zatvorili taj prostor“.

Nenezić vjeruje da će sljedeća godina biti vrlo dinamična i u političkom i društvenom smislu.

„Ono što je najavljeno, kao prvi segment realizacije programa Evropa sad 2, je povećanje penzije od 1. januara“, navela je Nenezić.

Ona je ocijenila da će to značiti jednu vrstu značajne podrške PES-u.

„Bez obzira na dalja dešavanja, koja nas mogu eventualno odvesti do mogućih vanrednih parlamentarnih izvora, to za PES znači jedno utemeljenje i podršku određene grupacije birača, koja je vrlo lojalna u tom smislu podrške“, kazala je Nenezić.