Poslanici su danas raspravljali o Predlogu budžeta za 2023. godinu, a poslanici imaju rok do sjutra u podne da predaju  amandmane. Ministar finansija Aleksandar Damjanović ocijenio je da je budžet za narednu godinu je iskaz ekonomskog stanja u državi i pokušaj da se privredi obezbijedi da preživi u ne tako lakim uslovima, kako bi došlo do uravnoteženja javnih finansija od 2024.

- Mislim da je ovog puta deplasirano govoriti je li budžet razvojni ili potrošački. On je mjera mogućeg i posljedica nekih ranijih politika, iskaz ekonomskog stanja u državi i pokušaj da se obezbijedi privredi da narednu godinu preživi u ne tako lakim uslovima i stekne neku otpornost, kako bi od 2024. godine došlo do uravnoteženja javnih finansija, saopštio je Damjanović u parlamentu koji je počeo raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu.

On je poručio da to mora biti budžet sinergije između Vlade i parlamenta, imajući u vidu da pokušava da uradi tri stvari.

- Prva je da koriguje nasljeđe prethodne politike, sačuva nivo životnog standarda prosječnih građana i sačuva žilavost, odnosno otpornost legalnog dijela privrede koji na plećima treba da iznese glomazni državni aparat s jedne strane i, nažalost, i dalje postojeći veliki dio nelegalne privrede, naveo je Damjanović.

Prema njegovim riječima, to je postignuto time što na prihodnoj strani Vlada nije planirala povećanje osnovnih poreskih stopa.

- Tražićemo model u naplati postojećih prihoda kroz naplatu poreskog duga i širenje poreskog obuhvata, kao i kroz neke mjere koje ćemo do kraja decembra dostaviti parlamentu, dodao je Damjanović.

On tvrdi da su u Vladi konzervativno planirali prihode i privredni rast.

Kada je u pitanju rashodna strana budžeta, Damjanović je saopštio da se tu najprije misli na istorijski maksimum transfera za socijalnu zaštitu od 785 miliona eura i obezbijeđena sredstva za povećanje penzija, zbog rasta zarada u javnom sektoru.

Tu su i izdvajanja za zdravstvo i veći kapitalni budžet, bez prioritetne dionice auto-puta.

Deficit budžeta je projektovan na 5,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili oko 366 miliona eura.

Đurović: Zdravstvo crna rupa

Poslanik Demokratskog fronta Dejan Đurović naveo je da ovaj Predlog budžeta se može okarakterisati kao socijalni.

- Da bi bio razvojni mora proći period ne može biti razvojni. Sredstva za socijalnu zaštitu nikad nisu bila veća. Najavljena su povećanja penzija koja do naredne godine treba da dostignu do 60 odsto od prosječne zarade. Nedostajaće 705 miliona, a ovaj budžet u odnosu na prethodni zahtjeva veće trošenje i veće izdatke, kazao je Đurović.

Istakao je da se deficit mora nadoknaditi zaduženjem ili iz onog što već država ima.

- Otplaćujemo 457 miliona eura ove godine,. Većim dijelom su u pitanju zaduženja nastala prije 2020. godine. Kapitalni budžet je 202 miliona, što je više za 35 miliona od prošle godine. Crna Gora mora da ima prostorni plan ukoliko želi da planira veće investicije. Od planiranih 40 miliona tekuće rezerve koliko će biti opredijeljeno užem kabinetu da dodijeli pravnim licima, dodao je on.

Đurović je naveo da je crna rupa u budžetu i dalje zdravstvo.

- Ulaganje u obrazovanje nije veće i izražavam žaljenje zbog toga. Jeste da je povećano, ali je mnogo manje od procenta PDV-a koje zaslužuje Crna Gora. Obrazovanje je povezano sa privredom, ali može biti jače i bolje ako se spriječi odliv kadrova. Besplatni udžbenici predstavljaju ozbiljan korak, ali su plate obrazovnih kadrova i dalje na sličnom nivou, poručio je Đurović. 

On je upozorio i da su ulaganja u kulturna dobra zabrinjavajuće mala.

Ivanović: Najveći budžet u istoriji

Poslanik SNP-a Dragan Ivanović naveo je da ovoliki budžet zaslužuje i veliku pažnju i dodao da je ovo najveći budžet u istoriji Crne Gore.

-  Dvije milijarde 850 miliona su velike pare, ali ima i mnogo potrošačkih jedinica i one se sve slažu sa sredstvima koja su im opredjeljena. Mi poslanici bi našli da bi im trebalo još, a Vlada će naći način da se sve jedinice finansiraju iz ovog budžeta, kazao je on.

Ivanović je naglasio da je budžetom vođena briga o građanima i socijalna davanja su veća za 45 miliona eura.

- Briga o građanima je na prvo mjestu, podsjetimo parlamentarna većina je usvojila dječje dodatke za svu djecu. U ovom budžetu je 35 miliona više opredjeljeno za penzije. Damjanović je već dva puta povećao penzije koje su bile zaboravljene u 41. i 42. vladi, dodao je on.

Ivanović je naveo da je povećanje za javni sektor za 20 odsto, a više će dobiti odjednom.

- To uslovljava i povećanje penzija. Penzionera imamo dovoljno, već je minimalna penzija povećana na 250 eura, nadam se da će i dalje ići u tom pravcu. Ispraćen je i Fond zdravstva i 60 miliona koji su opredjeljeni će biti knap za ljekove za građane. Ovo je za svaku pohvalu, rekao je Ivanović.

Poslanik SNP-a je istakao da su opredjeljena značajna sredstva za Ministarstvo poljoprivrede. Istakao je da bi vrlo značajno bilo da se izgradnja auto-puta nastavi.

- Infrastruktura u CG je bila zaboravljena a postoji potreba da se grade novi putni pravci i da se autoput Bar-Boljari privodi kraju, dodao je.

Ivanović je dodao da je pitanje kako nadoknaditi nedostajuća sredstva u budžetu.

Zoronjić: Nedovoljno ulaganje u sjever

Poslanica URA Suada Zoronjić navela je da budžet nije kreiran u dogovoru sa predstavnicima naroda i da su isključeni projekti koji su građanima bitni.

- građanima su bitni projekti koji će im poboljšavati život. Potreban je razvojni budžet, koji će donijeti nova radna mjesta. Budžet je potrošački, a skreće pažnju najava novog zaduživanja. Dajem kritičku analizu na ovaj budžet. Svi smo isčekivali da ovo bude godina koja obećava, a povećanje osnovnih životnih namirnica dali su odgovor na sve. Projektovani budžet nije ostvario ono što smo građanima obećali, oni ne mogu da žive od svoga rada i zarade koje imaju ne mogu da pokriju sve potrebe, rekla je Zoronjić.

Podsjetila je da su podržali program Evropa sad, a zanima je da li su ispunili sva obećanja i sva očekivanja građana.

- Ovim budžetom se nije imalo senzibiliteta za sjever i da se tamo nema gdje ulagati. Sjever je budućnost Crne Gore, potrebno je tamo ulagati. Ovako se stiče utisak da se CG završava tamo kod Kolašina gdje je i kraj auto-puta. Potrebno je ulagati u sjever kako bi se zapošljavali građani i spriječilo isjeljavanje, ocijenila je ona.

Zoronjić je istakla i bitnost nabavke magnetne rezonance za Opštu bolnicu Bijelo Polje.

- Nabavkom aparata bi se značajno rasteretio KCCG, a građanima sjevera bi se olakšalo liječenje, dodala je.

Smailović: Državu prepustiti partijama koje joj žele dobro

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović naveo je da polako klizimo ka međunarodnoj izloaciji zbog političkih odluka.

- Potrošačka korpa je preko 800 eura, a pretekla je i prosječnu platu. Predlaganju budžeta treba ozbiljno pristupiti, DRI je iskazao negativno mišljenje za predlog zakona o budžetu. Vlada koja je u tehničkom mandatu predložila je i rebalans. Budžet je planiran za 150 miliona više u odnosu na rebalans iz 2022. godine. Vi ste reklai da se ne može očekivati da budžet bude razvojni, a nije ni potrošački, kazao je Smailović.

On je primijetio da u kapitalnom budžetu nema važnih infrastukturnih projekata.

- Opredjeljen je dovoljan iznos sredstava za pojedine projekte koji su započeti na sjeveru, što znači da ćemo početi da ubiramo plodove. Radi se o nekoliko vrlo bitnih projekata na sjeveru koji su bili zaustavljeni od strane ekspertske vlade. Mi smo kao BS predložili niz amandmana na ovaj budžet, odnosi se na Kapitalni budžet. Pojedini projekti su samo tu na papiru, a ne postoji namjera da se realizuju, naglasio je on.

Smailović je se opredijeliti prema budžetu u zavisnosti kako budu amandmani partije prihvaćeni. Ocijenio je da je zaduženje neophodno kako bi se finansirali dugovi od ranije.

- Za jednu ozbiljniju ekonomsku priču neophodna je politička stabilnost i da se država prepusti subjektima koji žele dobro ovoj zemlji i koji su za EU, naveo je Smailović.

Poslanica DF Jovanka Bogavac istakla je da je programom Evropa sad došlo do urušavanja tokova u državi.

- Trebalo se uhvatiti u koštac sa finansijama u ovakvom trenutku. Za Opštinu Berane opredjeljen je manji iznos nego za susjedne odnose, napomenula je ona.

Poslanik SDP Adnan Striković je upitao da li je Vlada odustala od bolnice u Bijelom Polju. Naveo je da je za zdravstvo opredijeljeno 400 miliona eura, ali da i dalje nije poboljšan ovaj sektor.

- Spas može da bude novi zakon o zdravstvenoj zaštiti koji će da vam omogući da ovaj budžet prepolovite. Ovakav zakon će da prepolovi broj osoblja u ustanovama i da će doći do polovine usluga u javnim zdravstvenim ustanovama. Mislim da ovo nije dobro rješenje, a građani će plaćati 400 miliona, a država 200 miliona. Djelovaćemo amandmanima na budžet i na ovaj predlog zakona, rekao je Striković.

Istakao je da je za sektor poljoprivrede predviđeno 11 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a to nije povećanje ako se uporedi sa inflacijom. Smatra da treba više da se uloži u poljoprivredu i proizvodnju hrane.

Striković je naveo da mu je zapalo za oko i finansiranje lokalnih samouprava.

- U sjevernim opštinama gdje su dominantne minimalne plate imate nikakvo oporezivanje na te plate i prihodi neće biti uvećani. Kompenzaciona mjera za opštine mora da ostane iz budžetske rezerve, dodao je.

On je naveo da se ne slaže da je budžet iskaz ekonomskog stanja u državi. Istkao je i da se i dalje nastavljaju iste nagativne prakse od ranije koje neće braniti.

Poslanik Genci Nimanbegu naveo je da administracija mora da radi iako je vlada u tehničkom mandatu.

- Ministre trebate otvoreno reći da li možemo da očekujemo da li će biti MMF naredne godine. Građani to ne znaju, a mi znano što bi to značilo, naglasio je on.

Popović: Šta je sa premijerskim satom?

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović naveo je da će njegova partija, shodno odluci predsjedništva biti i u parlamentu i na ulici. Upitao je šta se događa sa kontrolnom ulogom parlamenta i šta je sa premijerskim satom i poslaničkim pitanjima.

- Nekoliko mjeseci nemamo premijerski sat. Mislim da je poslednji održan u julu ili junu. Ima li ikakvoga smisla zasjedanje skupštine bez održavanja premijerskog sata i poslaničkih pitanja, naveo je on.

Bošnjak je navela da je i ranije postavljeno to pitanje, ali da se na kolegijumu koji je održan nakon pada vlade odlučeno da nema premijerskog sada jer je nepotrebno.

- Ja se slažem s vama i mislim da je potrebno ponovo pokrenuti to pitanje na kolegijumu. Ranije nije bilo konsenzusa i ostalo je na stedn-baju to pitanje, dodala je ona.

Popović je naveo da parlament nema kontrolni mehanizam da utiče na rad vlade.

- Sve je to suspendovano prije četiri mjeseca. Odluka vlade da se zaduži nije dobra. Nedopustivo je da smijenjena vlada predlaže budžet, ocijenio je on.

Naveo je da nam je grčki scenario nikad bliži i dodao da ovim budžetom kupujemo socijalni mir.

- Čini se kao da se svi takmiče ko će se više dopasti građanima, a slom crnogorskih finansija nikog ne zanima. Ovaj predlog budžeta je čista lutrija. Bolje da smo imali stabilan budžet, pa da idemo na rebalans i smanjimo izdatke, dodao je Popović.

Božović: Opština Berane dobila najmanji budžet

Poslanica DF Jelena Božović navela je da poslanici nisu zadovoljni budžetom, a o tome govori veliki broj amandmana.

- Ne znam da li ćete ministre moći da prihvatite sve amandmane, ali vidjećemo kako će se to završiti. Ja doživljavam deža vu, ove godine isto kao i prije dvije kada je ekspertska vlada predložila budžet imali smo istu situaciju. Budžet koji su kritikovali svi u parlamentu i danas imamo takvu situaciju. Jasno je da svi nametnuti koncepti vlada nisu bili rješenje i nisu donijeli ništa dobro građanima. Ekspertska i manjinska vlada djeluju na isti način. Nisu dobro usaglašena djelovanja parlamenta i vlade, ta dva doma djeluju u velikom raskoraku. Nadam se da ćemo dobiti novu stabilnu vladu koja će donositi odluke, a sve dok je ne dobijemo ne možemo očekivati da se budžet donese na kvalitetan način, kazala je ona.

Božović je navela da treba razmisliti kako dalje, a što se tiče planiranja budžeta ocijenila je da je on kreiran na čudan način.

- Primjetno je da vi niste usvojili sve ono što mi imamo kao zahtjeve. Ovo nisu zahtjevi koje mi donosimo na svoju ruku, već prenosimo ono što su potrebe građana i opština. Očekujemo da nađete način da se naši amandmani usvoje, istakla je poslanica DF-a.

Naglasila je da je Opština Berane dobila najmanji budžet i da ne razumije kako je došlo do ovoga.

- Ovo je najgori odnos prema Opštini Berane do sada, čak gore od prethodne vlasti. U ovu opštinu ćete uložiti oko 100 hiljada eura, ako izuzmeno ulaganje u Opštu bolnicu. Djelovali smo amandmanski, očekujem da se neki usvoje. Ministar Ibrahimović je povukao iznos sredstava od devet miliona eura za opštinu iz koje dolazi. Ja se njemu divim i čestitam mu na ovome, ne znam kako ovo uspjeva, istakla je Božović.

Mugoša: Problematični ugovori o radu, konsultantske usluge i putovanja

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je istakao da su i dalje problematični ugovori o djelu. 

- Dato je negativno mišljenje DRI jer su ugovori o djelu davati za poslove koji su sistematizovani. Mi smo došli do toga da od 11,1 miliona sredstva za njih porastu do 16,5 miliona eura. To je neprihvatljivo, jer imamo i povećanje broja zaposlenih i broja sistematizovanih radnih mjesta i povećanje ugovora na djelu. Druga problematična kategorija su putovanja, ne mora se stalno putovati može se nešto odraditi i putem video poziva, smatra Mugoša.

Sledeća kategorija su, kako je dodao, konsultatske usluge od 24 miliona eura i smatra da taj iznos nije adekvatan.

- Tražimo da se smanje ove sve stavke i da se sredstva preusmjere za socijalna davanja. Materijalno obezbjeđenje vam je 70 eura, možete misliti šta to znači sad kad je i potrošačka korpa ovoliko porasla. Zamolio bih vas da smanjimo neke od ovih kategorija i preusmjerimo ka materijalnom obezbjeđenju. Mi ovdje donosimo socijalne zakone koje daju isto svima, ne može to tako. Socijalno davanje se odnosi na podršku socijalno ugroženim porodicama, naglasio je Mugoša.

Poručio je da stalno pravimo greške kada je u pitanju kapitalni budžet.

- Ne može 300 projekata, mi stalno počinjemo nove projekte, a nikako da završimo postojeće, istakao je on.

Ocijenio je da je budžet potrošački i dodao da tu nema dileme.

- Mi stalno povećavamo potrošnju, a pogledajte nam stanje privrede. Ovako ranjiva privreda sa više od 100 blokiranih preduzeća u odnosu na prošlu godinu treba da iznese ovako ambiciozni budžet. Mi imamo problem da li se možemo zadužiti i koliko i po kojim stopama, naglasio je on.

Mugoša je istakao da ga pravac kojim idemo plaši.

- Ne možemo trošiti nešto što ne možemo da stvorimo. Vidim u proceduri zakone koji donose novih nove miliona eura, mogu reći građanima, možete dobiti to, ali će te vraćati godinama, dodao je Mugoša.

Poslanik Demokrata Dragan Krapović naveo je da Predlog zakona o budćetu dolazi u takvim okolnostima kada je vlada pala i kad postoji velika politička kriza u Crnoj Gori, ali i ekonomska kriza u svijetu.

- Mi ćemo pokazati određeni stepen kooperativnosti i glasati za budžet ukoliko se uz to pokaže dobra volja za amandmane koje smo podnijeli, kazao je Krapović.

Naveo je i da ključna stavka koja donosi prihode su porezi i doprinosi, a navodi da postoji još prostora da se prihodi od poreza povećaju.

Krapović je kazao i da je predloženi budžet dosta potrošački.

- Nisam prepoznao da se na brojnim stavkama potrošačkih jedinica racionalizuju troškovi i da se neka sredstva preusmjere u razvojne projekte, dodao je on.

Radulović: Potreban novi investicioni ciklus

Poslanik PzP-a Branko Radulović naveo je da je budžet instrument i da je on posledica i uzrok ukupnog domaćeg, regionalnog i svjetskog stanja i prilika.

- Ovaj budžet je posledica jedne retrogradne, kriminalne, lopovske, otuđene tridesetogodišnje prakse. Evropska unija je štampala novac, ali nama ništa nije dala iako smo u evrozoni. Mi smo se i opili od slobode u proteklih dvije godine i postali vučje bratstvo, naveo je on na početku.

Ocijenio je i da nismo postigli da naši penzioneri dobiju status koji zaslužuju.

Kazao je i da je prihodna strana veća 200 miliona od 2019. godine.

- Mi idemo strmoglavo u provaliju. Slušajte me svi, prvi uslov je politička i društvena stabilnost, drugi uslov je uspostavljanje pravne države. Mi smo daleko od toga. Treći uslov je revizija tridesetogodišnje prošlosti. Svako ko je ukrao, pokrao preduzeće pa do stanova i kredita mora da to vrati. Čevrti uslov je da se ne svađamo i da imamo kompetentnu vladu, ocijenio je on.

Radulović je naveo da iz blata možemo da iskačemo sa održivim investicijama. 

- Moramo da imamo investicioni ciklus i da odradimo reforme u svim sektorima. Za reforme trebaju pamet, pare i radna mjesta, dodao je on.

Važno je, kako je istakao, i racionalno trošenje.

- Predložio sam tri amandmana, dao sam časnu riječ i neću je pogaziti. Ja sam podizao fabrike, a ako nešto mislte da stvarate treba da imate projektni zadatak. Mi nemamo idejne projekte, zbog toga nam je EU oduzela pare. Ljudi ako misli neko da nema para u svijetu za pametne projekte, taj pojma nema. Nama ne treba centa za projekte u energetici ako je u pitanju zdrava i zelena energija, naglasio je on.

Radulović je naveo da za energetiku i putnu infrastrukturu imaju saglasje. Naveo je da za njegove amandmane ne treba centa i dodao da treba da stvore finansijske i naučne institucije. 

Konatar: Potrebna politička i društvena stabilnost

Poslanik URA Miloš Konatar izrazio je zadovoljstvo što su građani u fokusu kada je u pitanju ovaj budžet. Naveo je i da je prvi put u istoriji BDP veći od pet milijardi.

- Procjene će da će on biti bliže šest milijardi nego pet. Procjena je da će u narednoj godini naša ekonomija rasti četiri procenta.I Ipak su neki parametri dovedeni u red da bi mogli da formiramo ovaj budžet. U poslednih godinu 25 hiljada je više zaposlenih u odnosu na period novembar-decembar 2021. Stopa nezaposlenosti iznosi 13 posto. Prirodna stopa nezaposlenosti iznosi od četiri do šest posto, pri toj stopi se smatra da je ostvarena puna zaposlenost u jednoj državi , naglasio je on.

Konatar je podsjetio i da su povećane strane investicije.

- Ova vlada nije prodala ništa od državne imovine, već kupuje udio u strateški važnim preduzećima. Vlada kupuje akcije u Luci Bar. Poslednje dvije i po godine su obilježile razne hipoteze i predviđanja kako će crnogorska ekonomija stagnirati i kako će propasti turizam i strane investicije Bilježimo rast turističkih prihoda za 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, istakao je Konatar.

Naglasio je da je CG jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nije povećala cijenu struje i dodao da je to pokazatelj brige za građane.

- Crna Gora mora da pokrene novi investicioni ciklus. Energetika i infrastruktura su dva važna polja u koja moramo ulagati. Nastavak izgradnje auto-puta i ulaganje u energetiku su posebno važni. Nama je potrebna politička i društvena stabilnost u narednoj godini. Pred nama je dosta izazova, naša ekonomija se pokazala dosta otpornijom nego što smo mi očekivali, kazao je Konatar.

Popović: Odraditi reformu javnu uprave

Poslanica Demokrata Zdenka Popović poručila je da je ovaj budžet održiv i nije populistički

- Bivša parlamentarna većina već dvije zadnje godine najavljuju bankrot, pa se to nije desilo. Imamo povećanje i plata i penzija. Poštovani ministre, hoću da vjerujem da će vaše projekcije biti ostvarene i želim da pošaljem građanima optimističnu poruku, dodala je ona.

Popović je navela i da je dobro da su potrebe zarada u fokusu vlade.

- Potreban nam je razvojni budžet, realna ekonomija i nova radna mjesta. Treba da odradite reformu javne uprave jer to ima vezu sa svim razvojnim strategijama. Osvnula bih se na to koliko su povećani ugovori o djelu, a koliko se zapošljava u pojedinim ministarstvima više nema slobodnih stolica. Mora se smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi, kazala je Popović.

Poslanica URA Božena Jelušić navela je da je ovim budžetom pokazano što su radile prethodne vlade. Kazala je da je bilo potrebno i aktivirati ženski dio stanovništva.

- Sve zemlje moraju da vode računa o rodnom budžetiranju. Mnoge budžetske jedinice ništa o tome ne znaju i kad donesu neke politike ne mogu da prepoznaju šta su uradili, istakla je ona.

Jelušić je navela da postoji devet budžetskih jedinica koje nemaju nikakve rodne budžetske aktivnosti. 

- Crna Gora ne može biti kompletna ukoliko ne upotrebi sav ljudski kapital. Apelujem na sve programske budžetske jedince da razišljaju šta rade i šta su uradile. Treba da pokažu da su nešto promijenili, naglasila je ona.

Vučinić: Dosta nam je iznuđenih i lopovskih vlada

Poslanik Radničke partije Maksim Vučinić naveo je da je ovo najveći budžet u istoriji Crne Gore i da se vodi briga o građanima.

- Naveo je da je 785 miliona eura veliki iznos, a oni su predviđeni za socijalna davanja i mi moramo da uspostavimo socijalnu pravdu. Predvidjeli smo da se penzije tri puta godišnje usklađuju sa rastom zarada i inflacijom u zemlji. Budžet za zdravstvo je takođe rekordni. Najteže je napuniti državni budžet i budžet Fonda zdravstva. Ministar je rekao da je budžet mjera mogućeg, iskaz nekih ranijih politika, da predstavlja odraz ekonomskog stanja u državi i da je iskaz da se obezbijedi privredi da preživi narednu godinu, dodao je on.

Vučinić je naveo da se vidi da je budžet potrošački i da se gleda se sačuva standard građana Crne Gore.

- Dvije prethodne vlade su iznuđene vlade, a one ranije su bile lopovske vlade koje su imale interes da se bogati dodatno bogate i da se uvežu oni sa zajedničkim interesima. Oni su odlučivali kakav će biti život građana. Dosta nam je iznuđenih i lopovskih vlada. Živim za dan kad će se u CG napraviti nešto razvojno, a ne dužničko, kazao je Vučinić.

Naveo je da to sve nije moguće bez ozbiljne i razvojne vlade koja će biti iskaz slobodne volje građana.

Poslanik Demokrata Aleksa Bečić naveo je da njihov klub poslanika imaju određeni broj amandmana i dodao da se nada da će naći zajednički jezik po ovim pitanja.

On je dodao da će se dotaći dva pitanja, a to su političko licemjerstvo i kićenje tuđim perjem.

- Imamo ekspanizuju političkog licemjerstva, imam problem kad nam lekcije djele oni koji su radili sve suprotno onom za šta se sad zalažu. Nama o ustavnosti lekcije drže oni koji su prije šest, sedam mjeseci sazvali sjednicu parlamenta na Cetinju bez saglasnosti predsjednika. Drže nam lekciju oni koji su donijeli neustavnu odluku o odlaganju izbora i koji su neustavno donijeli zetske zakone, naveo je Bečić.

Naglasio je i da su se pojedini zabrinuli što daju narodu ono što mu pripada. 

Završna riječ ministra Damjanovića

Ministar je naveo da ružnu sliku stvaraju oni koji su "ratovali" sa parlamentarnom većinom. Dodao je da će vrijeme sve pokazati sve mnogo brže nego što su se neki nadali.

- Imali smo pet sati rasprave i 20 diskutanata. Ključni zadatak je da dođemo do sinergije vlade i parlamenta. Nadamo se da će 2024. godina biti godina oporavka i godina izbora. U ovom moru podjela danas smo imali činjenicu da su danas uzeli učešće devet klubova, svi sem DPS-a. Pokazalo se da jedan dio opozicije imao potrebu da bude ovdje. Najavljeni su amandmani, pozvao sam parlament da provedemo vrijeme u osmišljavanju dobre budžetske i inovativne politike koja će nam obezbjediti stabilne finansije, naveo je Damjanović.

On je istakao da političke podjele nisu prve i jedine u Crnoj Gori.

- Konsenzusa neće biti, ali se nadam saglasnosti oko toga šta je potreba države. Amandmani su najavljeni i saslušaću, nadam se da ćemo doći do saglasnosti o određenom broju amandmana. Nadam se da ćemo zajedničkom pameću doći do održivih rješenja. Volio bih da sačuvamo budžetski okvir i da vidimo šta se može promijeniti. Možda se može doći i do nekih ušteda, istakao je on.

Damjanović je kazao da će razgovarati o prihodnim stranama i da se odredi šta su potencijali. Istakao je da su planirani i manji doprinosi.

- Moram da budem oprezan da ne planiramo nešto, da nam se posle ne obije o glavu. Konzervativno planirana prihodna strana u dijelu poreza na dodatnu vrijednost u vrijeme inflacije. Neko bi bio licemjeran, pa ovo sakrio, dodao je on.

Ministar je naveo da kada su akcize u pitanju, planirano je četiri posto više od ove godine.

- Zakon o igrama na sreću kuca na vrata i on će obuhvatiti trenutak kada je zakonom iz 2014 ,godine nemoguće oporezovati ovaj sektor, jer su igre na sreću danas pobjegle na internet. Iz ove industrije je dohvatljivo 15 miliona, a ovim zakonom će biti dohvatljivo 30 do 35 miliona, naglasio je on.

Kako je dodao, oćišćeni su dugovi fonda zdravstva da ne bi ulazili u dubioze. Damjanović je naveo da plaćamo najskuplje ljekove u regionu.

- Da ne bih ja bio neko ko prijeti da će da se vrati zdravstveno osiguranje možemo da imamo dva modela. Prvi da čekamo Ustavni sud ili da vratimo zdravstveno osiguranje u sistem sa nula posto i da čeka nova rješenja ili da se mijenja tako da makar stopa tangira maksimalne zarade, kazao je Damjanović.

Podjsetio je  da je nekima poručio da se vrate u mišju rupu, pa su, kako je dodao i ostao tamo.

Podsjetimo, Predlog budžeta za 2023. godinu, biće težak dvije milijarde 850 miliona eura, a nedostajaće 705 miliona.