Ustavni odbor saslušao je danas kandidate za sudije Ustavnog suda, Sanju Maslenjak, Jelenu Ružičić i Momirku Tešić. Saslušanje kandidata će biti nastavljeno sjutra u 14 časova.

Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić rekla je da su interesovanje da prisustvuju sjednici tog tijela pokazali predstavnici ambasada Njemačke, Norveške, Italije i Španije.

Sjednica uživo

Kandidatkinja Sanja Maslenjak istakla je, odgovarajući na pitanje poslanika Bojovića, navela je da je njeno izlaganje na osnovu ustava i istakla je da je predsjednik države ne može da ima samo protokolarnu funkciju.

Istakla je i da predsjednik države ima jaču snagu od predsjednika Vlade.

- Tu političku snagu mu daju neposredni izbori, jer mu građani daju povjerenje, i ta snaga je na istom nivou kao i snaga zakonodavnog organa Skupštine, istakla je ona.

Maslenjak je dodala da se vlast zasniva na kontroli i ravnoteži.

- Ovlašćenja predsjednika nisu u punom kapacitetu shvaćeni, da institut predsjednika države ima snagu, dodala je,

Poslanika DF-a Dragana Bojovića zanimalo je kakav je stav Maslenjak, da li predsjednik , ko god on bio, može da ne da mandat nikome, po Ustavu Crne Gore.

Poslanica DPS Vesna Pavićević upitala je oko analize koju je Maslenjak uradila u vezi službenika i namještenika, kao i koliko bi korisno bilo u radu Ustavnog suda njeno iskustvo sa savjetnicima.

- Analiza za obuku službenika i namještenika nam je poslužila da prepoznamo anomalije i da ih spriječimo. Status funkcionisanja je drugačiji u lokalnih samouprava nego u centralnom sistemu. Mi smo uradili analizu koja nam je pomogla šta treba uraditi, treba da donesemo nacionalnu strategiju. Naša aktivnost je bila u saradnji sa međunarodnim faktorima, koji su nam pomogli, pa se jedinica za ljudske resurse formirala na lokalnom nivou. Međunarodni partneri su bili zadovoljni, dodala je ona.

Istakla je i da je potrebno donijeti novi zakon o lokalnoj samoupravi.

Poslanica Demokratskog fronta Jovanka Bogavac upitala je kandidatkinju Maslenjak zašto ne koristi rodnosenzitivni jezik.

Maslenjak je navela da smatra da su svi jednaki i žene i muškarci, a da to što se ne koristi rodnosenzitivni jezik ne znači nepoštovanje žena.

Poslanica URA Suada Zoronjić kazala je da imamo neefikasan i nefunkcionalan Ustavni sud i upitala kandidatkinju da li su time ugrožena ustavna prava građana.

- Hoću da mi odgovorite da li građani trpe i zbog koga trpe. Da li su im ugrožemna ustavna prava da biraju vlast onako kako žeje, upitala je Zoronjić.

Interesuje je i kakvo je njeno mišljenje po pitanju reizbora sudija osnovnog suda. 

Maslenjak je odgovorila da samo funkcionisanje Ustavnog suda treba posmatrati u kontekstu da je taj sud brani ljudska prava i slobode građana i privrednih subjekata.

- Funkcionisanjem Ustavnog suda ne možemo da budemo zadovoljni, ali se ovdje radi o funkcionisanju pravosudnog sistema. Vrhovni sud ima jednu od značajnih funkcija, da kontroliše zakonitost postupanja. Ustavni sud je zadnji štit pitanja ljduskih prava i sloboda. Ustavni sud mora da bude u punom kapacitetu, naglasila je Maslenjak.

Dodala je da je obaveza svih u sistemu da poštuju odluke Ustavnog suda. 

Poslanica DPS Jovanka Laličić upitala je Maslenjak kako radi kad je pod stresom i da li drugi mogu da utiču na nju.

Maslenjak je navela da stres ne smije da bude jadan od uslova koji će uticati na rad.

- Jednostavno nisu svi dani isti, ali kad se nalazimo pod stresom moramo da izađemo još jači i bolji i da se učimo na takvim iskustvima. Sve je stres, ako su u pitanju veoma bitne stvari za državu. Državni službenik nema pravo na grešku, jer je sistem složen i herarhijski. Razgovor je najbolje rješenje za stres, da se razrješe konfliktne stvari, dodala je ona.

Naglasila je i da je urušen i državne uprave uz prećutnu saglasnost Evropske unije.

- Kako mogu ljudi koji nemaju kredibilitet i znanja da dođu na neke važne funkcije. Odluke moramo prezentirati bez obzira ko dođe na poziciju, dodala je Maslenjak.

Kazala je da je interesuje interes države, a ne ko je na funkciji ministra.

- Treba raditi na pomirenju građana, a ovdje ne vidim nikog ko ne želi dobro ovoj državi. Bitno je poštovanje različitosti, rekla je Maslenjak.

Istakla je da treba razmotriti da li je temeljni ugovor u skladu sa SPC i pravom. 

Poslanik SNP-a Dragan Ivanović upitao je Maslenjak kako će se ona odnijeti prema Temeljnom ugovoru kojeg je Vlada potpisala sa Srpskom pravolsavnom crkvom.

Kako je istakla, problem crkve stvara problem među građanima jer pojedini građani smatraju da su Crnogorci, a pojedini da su Srbi.

- Kad je Crna Gora stekla nezavisnost je bilo potrebno da se formira jedna pravoslavna crkva. Ovdje imamo dvije autokefalne crkve, mi moramo da se mirimo i da poštujemo naše biće. Nema sukoba, dodala je ona.

Maslenjak je istakla da građani CG ne treba da budu podijeljeni po identitetskom pitanju. Navela je i da SPC ima ugled u svijetu i da joj se moraju omogućiti prava.

- Stvar je u tome da se crkva veže za teritoriju. Trebalo je da se formira jedna crkva, dodala je ona.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da je Ustavni sud zaštitnik pravnog poretka i može da ustanovi da li je neki zakon u skladu sa propisima. 

- Naveo je da su institucije ako su depolitizovane steći će povjerenje građana. Ukoliko se vjeruje institucijama države i privredni subjekti će imati motiv da organizuju, dodao je on.

Koprivica je upitao Maslenjak da li je član neke političke partije i od kad je član.

Ona je navela da niko u ovoj državi ne treba biti diskriminisan po političkoj osnovi jer je to lično pitanje. 

-Radimo po zakonu i poštujemo ljudska prava. Sistem institucionalni je doveden u pitanje, a ne možemo da poštujemo međunarodna dokumenta koje smo preuzeli. Šta ćemo da radimo da izvučemo ovu zemlju iz krize, blokiran je sistem. Moramo ga osloboditi na osnovu znanja, a ne treba da se dijelimo po političkoj osnovi. Meni je bilo bitno da se dokazujem po osnovu prosjeka, a meni je proces devet, istakla je Maslenjak.

Ona je istakla da joj članska karta ovdje nije potrebna, jer ovdje dolazi ko profesionalac.

- Ovdje smo zbog građana, nismo tu da držimo političke govore. Kao kandidat sam profesionalac, ne morate da me birate, moj cilj je da ova država konačno krene, rekla je ona.

Maslenjak je navela da je dala doprinos za stvaranje ove države, ali da cijeni i drugačija mišljenja.

- Izvolite, diskvalifikujte me po članstvu u partiji. Ovo je lično pitanje i zadire u moju ličnost. Ja se ponosim sa svim što sam uradila u ovoj državi.  Nisam nikog dijelila na ove i one, kazala je Maslenjak.

Koprivica je naveo i da se suzdržao da pita da li su joj partijske kolege dale mneku medalju za zasluge. 

Maslenjak je navela i da je ne zanima članska karta i dodala je da je specijalista za pravna prava.

- Ustavom CG je zabranjen i politički uticaj i aktivizam, dodala je Maslenjak.

Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja poručio je da Maslenjak može da bude ponosna jer pripada partiji. On je dodao da nema reforme pravosuđa dok vlada koja je u nebeskom mandatu može da predlaže zakone kao što je zakon o državnim tužiocima. On je istakao da je zadovoljan što javnost može da bude upoznata sa ovim saslušanjima.

- Pitanje zašto nema Ustavnog suda je pitanje parlamenta. Mi treba da riješimo ovo, a ne kandidati za sudije. Smatram da ste pokazali ono što treba Crnoj Gori. Pravda je spora ali dostižna, poručio je on kandidatkinji Maslenjak.

Predsjednica Odbora Simonida Kordić navela je da je izbor sudija Ustavnog suda ovih dana "tema svih tema" i da je izazvala veliko interesovanje građana.

Poslanik DF-a Milun Zogović upitao je da li je član 97 ustava diskriminatoran jer zabranjuje jednom licu da se po treći put kandiduje za predsjednika Crne Gore, kao i šta misli o izmjenama zakona o teritorijalnoj organizaciji i statusu Opštine Zeta.

Upitao je i kako je to država trebala nakon 2006 godine da pravi crkvu, jer su te dvije institucije odvojene, kao i da nije dobro razumio navode Maslenjak da crkva mora biti u granicama države.

Maslenjak je navela da je crkva po kanonskom pravu funkcionisala i za vrijeme komunizma i da se status SPC treba urediti.

- Ovaj status nije uređen. Kad smo stekli nezavisnost, status crkve nije određen, tj. da li će biti jedan subjekt ili će biti dva subjekta. Šta mi treba da uradimo za ovaj narod, stalo mi je da građani nemaju sukoba. Želim da svi građani funkcionišu kao jedno, naglasila je ona.

Saslušanje kandidata Jelene Ružičić

Ružičić: Femicid tretirati kao posebno krivično djelo

Poslanica DPS Vesna Pavićević upitala je kandidatkinju Ružičić u vezi internet nasilja nad ženama i femicida i da li treba izmijeniti krivični zakonik i da li treba femicid tretirati kao posebno krivično djelo. 

Kandidatkinja Jelena Ružičić kazala je da kad su uvrede sa drušvenih mreža prema ženama, da je takvo ponašanje sankcionisano i već se tretira kao prekršaj.

- Svakako mizogini napadi se ne smiju dešavati i treba se zaista posvetiti razvijanju svijesti u društvu da se takvi postupci ne dopuštaju, istakla je Ružičić.

Ona je dodala da se treba razmisliti da se krivični zakon izmijeni i da se femicid tretira kao posebno krivično djelo. 

Poslanica DF-a Jovanka Bogavac pohvalila je biografiju kandidatkinje Ružičić i dodala da je ona bila i jedan od favorita. Upitala je i da li sistem ocijenjvana sudija funkcioniše kako treba.

Kandidatkinja je navela da se kod odabira sudija, kriterijum o seminarima nekad ne treba da bude važan jer pojedine sudije nemaju vremena da im prisustvuju zbog velikog broja suđenja. Prema njenim riječima treba posebno cijeniti kvantitet i kvalitet odrađenih predmeta. Istakla je i da je usavršavanje isto tako važno, ali da treba da se cijene posebno.

Ustav treba da se brani u svim institucijama

Poslanica URA Suada Zoronjić je upitala da li Ustav treba da se brani u instituciji ili van institucije.

- Ovdje govorim o Skupštini kao instituciji, dodala je ona.

Ružičić je istakla da Ustav treba da se brani u svim institucijama.

- Ustav kao krovni akt obavezuje sve one na koje se odnosi da se ponašaju u skladu sa njim, poručila je ona.

Poslanik Dragan Bojović upitao je šta bi Ružičić uradila za ubrzanje presuda Ustavnog suda.

- Ustavni sud mora da djeluje pravovremeno. Sud mora da prati brižljivo sve okolnosti, naročito predmete od javnog interesa. Ne mogu biti pristalica za određivanje rokova za rješavanje predmet. Propisivanje roka se može protumačiti kao moranje.Predmeti pred Ustavnim sudom moraju da prođu proceduru, da se donesu pretpostavke, da se pribave informacije, da se održi javna rasprava ako je potrebno. To su sve radnje koje zavise od subjekata i na koje sud ne može da utiče, naglasila je Ružičić.

Ako bude izabrana za sudiju Ustavnog suda, koristiće sve mogućnosti koje joj daje Ustav, naročito kada su u pitanju predmeti od opšteg interesa.

Bojović je upitao i da li treba donijeti neke mehanizme ukoliko subjekti ne poštuju donijete odluke Ustavnog suda.

Ružičić je naglasila da se posebnim zakonima treba razraditi ko se i kako može obratiti Vladi koja obavezuje da se sprovedu odluke Ustavnog suda.

Poslanik Momo Koprivica upitao da li je predsjednik države nosilac jedne grane vlasti ili jedan od nosilaca, da li predsjednik vrši funkcije jedne grane vlasti ili nije nosilac grane vlasti.

Ona je navela da su Ustavom propisane nadležnosti predsjednika i istakla da se on ne smatra kao izvršna zakonodavna vlast.

- Sad tačno ne mogu da nabrojim sva ovlašćenja, Ustav ih je definisao- dodala je Ružičić.

Poslanik Luiđ Škrelja je kazao da je vlast kriva zato što nemamo Ustavni sud koji je funkcionalan. Poslanik Bojović je na to odgovorio da se zna ko je kriv, a to su oni koji nisu glasali za sudije Ustavnog suda.

Na redu je saslušanje kandidatkinje sudije Momirke Tešić.

- Rođena sam u Kotoru, nastanjena sam u Tivtu. Pravni fakultet sam završila 2001. godine u Podgorici. Radim u Osnovnom kotorskom sudu. Nakon završenog državnog ispita zasnovala sam radni odnos. Sudija sam krivičar od 2009. godine.Bila sam i upraviteljka pisarnice.  Bila sam zamjenik predsjednika Osnovnog suda Kotor i bila sam vršilac dužnosti predsjednika suda. Za moj rad mogu reći da sam svake godine ostvarivala normu, veoma mali broj ukinutih odluka sam imala na godišnjem niovu. Mi gotovo da nemamo starih predmeta. Ukoliko me izabrete za sudiju Ustavnog suda radila bih isto kao i sve ove godine posevećno, davala bih svoj maksimum, kao i do sada- navela je, pored ostalog, kandidatkinja Tešić.

Kako je kazala, najveći problem sudija, Osnovnog suda Kotor, je težina parničnih predmeta. Smatra da su plate sudija male i da zato idu u advokaturu.

- Sudije napuštaju pravosuđe jer neki cijelu platu daju za stanarinu, plate su male... Na nijednu moju odluku nije izavljena ustavna žalba- istakla je ona.

Poslanik Momo Koprivica kazao je da je za svako poštovanje to što nijedna njena presuda nije osporena od strane Ustavnog suda.

- Mišljenja sam da se ne vrednuje adekvatno rad sudija- dodao je, pored ostalog, poslanik Koprivica.