Privatna plaćanja domaćinstava za zdravstvo ("plaćanja iz dzepa") kao udio u ukupnim troškovima za zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, iznose preko 30 odsto.

Prema podacima SZO, građani Crne Gore liječenje plaćaju iz dzepa mnogo više nego susjedi – u Sloveniji (11,94 odsto), Hrvatskoj (13,9 procenata), odnosno u Evropskoj uniji (16,34).

Direktorica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović ističe za "Dan" da takav način liječenja, plaćanjem iz dzepa, osiromašuje građane.

Mina Brajović

Foto: Arhiva

– Samo da razjasnim, ako mislite na privatna plaćanja iz dzepa taj iznos je za Crnu Goru veoma visok i on je svakako preko 30 odsto. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije prag je da ne bi trebalo biti iznad 15 odsto. Ta plaćanja su sporna jer predstavljaju barijeru za dostupnost zdravstvenoj zaštiti i jer osiromašuju domaćinstva, a guraju građanina da razmisli, ako pođe na ranu dijagnostiku, da li će tog mjeseca moći da plati struju ili kupi hranu za djecu. Zato SZO potencira da zemlja mora da ojača i podigne nivo finansijske zaštite, tj. zaštite od finansijskog rizika prilikom korišćenja zdravstvenih usluga – kaže Brajović.

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, plaćanje zdravstvene zaštite ostvaruje se putem ugovora sa davaocima, odnosno plaćanjem planova rada zdravstvenih ustanova u okviru sredstava planiranih predračunom sredstava FZO.

– Plan rada sadrži broj i vrstu zdravstvenih usluga i broj i strukturu zaposlenih. Za izvršenje plana rada davalac zdravstvenih usluga dostavlja izvještaje (fakture) o izvršenim zdravstvenim uslugama u skladu sa aktom FZO kojim je uređeno fakturisanje zdravstvenih usluga. Potrebe i zahtjevi u zdravstvenom sistemu vrlo često nisu u skladu sa raspoloživim sredstvima, pa je neophodno određivanje prioriteta u raspodjeli raspoloživih resursa, kako finansijskih, tako i ljudskih, infrastrukturnih i drugih resursa. Zato je zdravstveni sistem potrebno razvijati kao održiv i stabilan sistem, usklađen sa pravcima razvoja evropskog zdravstva, uz usmjerenja na povećanje efikasnosti i kvaliteta i razvoj resursa koji će omogućiti zadovoljenje potreba za zdravstvenom zaštitom, uz optimalnu i jednaku dostupnost. Jedan od važnih preduslova za unapređenje kvaliteta i efikasnosti zdravstvene zaštite je funkcionalno povezivanje sistema na svim nivoima uz unaprijed opredijeljene odgovornosti i zadatke. Uloge i odgovornosti na nivou upravljanja u sistemu zdravstva moraju se usmjeravati na sprovođenje poslovanja u okviru raspoloživih sredstava i uz poštovanje stručnih smjernica za rad. Crna Gora nastoji da sa ograničenim ekonomskim i ljudskim resursima projektuje zdravstveni sistem koji će biti efikasan i u funkciji zaštite zdravlja stanovništva – navodi se u strategiji razvoja zdravstva.