Brojnim zloupotrebama Zakona o slobodnom pristupu informacijama u prethodnom periodu država, uključujući i lokalne samouprave, oštećena je za milione eura kroz troškove upravnih postupaka i sporova, pa se odgovarajućim izmjenama zakona mora spriječiti dalja šteta, navodi se u izjašnjenju Zajednice opština Crne Gore (ZOCG) upućenom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore.
– Zajednica opština bez dileme podržava pravo javnosti da zna, odnosno nesporan javni interes za slobodan pristup informaciji kao jednu od tekovina evropskog zakonodavstva u funkciji borbe protiv korupcije, ali, postojeće zakonsko rješenje omogućilo je, nažalost, da neke NVO koje se predstavljaju kao jedini borci za zaštitu i racionalno korišćenje javnih sredstava, zapravo pustoše državni i lokalne budžete zloupotrebom ovog prava - navodi u izjašnjenju Mišela Manojlović, generalna sekretarka ZOCG.
U praksi dolazi do toga da, na primjer, neka NVO uputi odjednom stotine zahtjeva nekom organu ili da se učestalo traže informacije koje su stare decenijama i koje nije moguće naći, ili se dašava da se od privrednih društava traže informacije iz domena poslovne tajne, čije bi odavanje nanijelo nenadoknadivu štetu. Budući da se na ove i druge načine državni organi onemogućavaju da odgovore u zakonskom roku, slijede tužbe i postupci u kojima se od države uzima oko 4.000 eura po zahtjevu za troškove spora
– Iz Upravnog suda imam informaciju da se sredinom 2023. godine odlučivalo o troškovima postupka u visini od preko 10 miliona eura, od kojih je veliki dio iz osnova slobodnog pristupa informacijama, te da je samo jedan advokat u jednom danu podnio ogroman broj tipskih tužbi za ćutanje uprave, uredno spakovanih u velikim paketima, i dodatno tražio učešće na potpuno bespotrebnoj usmenoj raspravi, po kom osnovu će mu sigurno biti dosuđeno oko 70.000 eura. Da li je to alarm, ostavljam svakom da zaključi – navela je Manojlović.
Imajući u vidu sve štetne prakse, ZOCG predlaže da bi u izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama trebalo, pored ostalog, jasno definisati javni interes u korist organa vlasti i da u slučaju objelodanjivanja podataka koji uzrokuju materijalnu ili nematerijalnu štetu, podnosilac zahtjeva mora biti obavezan da tu štetu nadoknadi.
–Predlaženo je i da se zakonom ograniče zahtjevi za slobodan pristup samo na one informacije koje su u rokovima čuvanja predviđenim Listom kategorija registraturskog materijala sa rokovima čuvanja koja će biti objavljena na web sajtu organa vlasti. Predlog je i da se rok riješavanja o slobodnom pristupu informacijama usaglasi sa Zakonom o upravnom postupku, odnosno da iznosi 30 dana. Kao mehanizam za sprečavanje stalnog ponavljanja zahtjeva na koji je već negativno odgovoreno zbog neposjedovanja informacije, predlaže se da se takvi zahtjevi sankcionišu kao prekršaji većom novčanom kaznom - navodi Manoјlović.
