Zaštitnik je loze Nemanjića, slava je Saborne crkve u Beogradu. Prema broju vjernika koji ga slave, na drugom je mjestu, posle Svetog Nikole.

Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestjelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju svijeta. Smatra se čuvarem pravoslavne vjere i borcem protiv jeresi.

Sveti arhangel Mihailo, simbol je borbe protiv zla, i na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama.

Na grčkom jeziku rječ "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" vjesnik, anđeo. 

Njegov kult nastao je u trećem vijeku i razvio se najprije u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vijek kasnije, u vrijeme Silvestera Prvog Rimskog i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.

Po broju ljudi koji ga slavi kao krsnu slavu, nalazi se na drugom mjestu. Molitvenik je pred Bogom za sve svečare i borac za njihov napredak.

Običaji i verovanja

Za ovaj praznik vezani su brojni običaji, a jedan od njih jeste i onaj koji podrazumijeva odlazak u crkvu i molitvu svom anđelu. Vjeruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve, i da će vam se ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomolite iz duše, iskreno i sa zahvalnošću.

Na današnji dan, vjeruje narod, obavezno se treba moliti za izlečenje, ali i oprostiti grehe svim nevernicima i tada će im se ostvariti najveća želja - oni i njihovi najvoljeniji biće zdravi.

U narodu se vjeruje da vrijeme na Aranđelovdan, pokazuje kako će biti tokom cele zime i proljeća. Postoji i izreka: "Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća".

U nekim krajevima Srbije smatraju ga i zaštitnikom stočara.

Vjeruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka kako bi nevjernike usmjerio na pravi put, a nevoljnicima pomogao.