Uz Hristovo i Bogorodičino, Crkva slavi još i rođenje Svetog Jovana Krstitelja, Proroka i Preteče.
Rođen je šest meseci pre Isusa Hrista, kao od Boga izmoljeno dijete, od prestarelih roditelja Zaharija i Jelisavete.
U životu Svetog Jovana sve je bilo čudesno – rođenje, hrana, odjeća i vaspitavanje u surovoj judejskoj pustinji. Najavio je i krstio sina Božjeg u rijeci Jordanu.
Praznik, izuzetno poštovan u pravoslavnom narodu, ustanovljen je u 4. vijeku, nakon uspostavljanja Božića.
Zove se još i Igritelj, jer se vjeruje da sunce ovoga jutra igra na nebu. Naziva se i Biljober, jer su, vjeruje se, bilje i trave danas posebno ljekoviti.
Pletu se vijenci od ivanjskog cvijeća u koji se stavlja bijeli luk da kuću čuva od groma. Stavljaju se na kapije i kuće, gdje stoje do sledećeg Ivanjdana.
U predvečerje u mnogim krajevima po brdima ili na raskršćima, pale se ivanjske vatre.
