Svetu arhijerejsku liturgiju služio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop budimljansko-nikšićki Metodije sa sveštenstvom i monaštvom. Na slavi ove drevne svetinje u liturgijskom sabranju prisustvova je veliki broj vjernog naroda iz Puve i okolnih mjesta.
Nakon Liturgije, blagosiljani su slavski prinosi i prelomljen je slavski kolač. Domaćin ogodišnje slave bio je Zdravko Aprcović, a dio slavskog kolača i obavezu za sledeću godinu preuzeo je Luka Ćalasan.
Episkop Metodije je istakao da ovaj praznik, Uspenije, nije samo praznik usnuća Presvete Bogorodice, nego i Njenog vaskrsenja.
„ Proslavljamo vaskrsenje Presvete Bogorodice jer se Ona i tijelom svojim vaskrslim na nebo vaznijela i uspela iznad svih nebesa, iznad svih angelskih i arhangelskih sila, jer je Ona časnija od heruvima i neuporedivo je slavnija od serafima, jer je Hrista bogočovjeka samog Boga, Koji se tijelom svojim začeo u utrobi Njenoj, rodila a time postala spoj i kopča božanskog, Kome je Ona dala svoju prirodu i obukla Ga u tijelo čovječanskog i svega stvorenog. To je divna i velika, nesaglediva, nepojmljiva, nezamisliva tajna, i blagodat i milost Božja. Nikad ono što je stvoreno ne bi moglo biti vječno bez sjedinjenja sa božanskim. Preko One čije uspenije mi danas proslavljamo i u čijem hrami i ovoj svetoj obitelji se danas sabrasmo, spojilo se božansko i čovječansko. Svaki čovjek koji je rođen i koji će se roditi u istoriji roda ljudskog, ima potencijal za vječnost. Za svakog čovjeka, zapamtite to za svakog, bez razlike, Gospod želi da se taj čovjek spasi i samo zbog toga i ni zbog čega drugog Hristos je prošao sve ono što je prošao u svom zemaljskom životu, zbog našeg spasenja i radi našeg spasenja, propovjedao i činio čudesa, na kraju stradao i, na krstu raspet, izdahnuo, i treći dan vaskrsao, a četrdeseti dan se vaznio na nebesa. Tu čovječansku prirodu, koju je uzeo na sebe, na svu vječnost, sjeo je sa desne strane Bog i Oca, iznad svih angelskih i arhangelskih sila, iznad svih nebesa i svjetova“,kazao je episkop Metodije..
U besjedi Episkop Metodije je istakao da potencijal i sjeme koje nosimo u sebi, tu bogolikost da podvigom, smirenjem, vjerom i ostalim vrlinama, a koje nam je najbolje pokazala i kroz koju se najbolje projavila ta vrlina i sve vrline, preko Presvete Bogorodice, treba da ih steknemo i da ostvarimo ono što je Gospod zamislio i prednaznačio za svakog od nas, bez izuzetka.
„Čuli smo u svetom Jevanđelju, gdje je Gospod došao u Vitaniju kod Marte, izgleda da je ona bila domaćica tog doma, imala brata Lazara i sestru Mariju, kod njih propovjedao i veliki se narod skupio. Marta kao prava domaćica, a gledajući da ispuni jednu od najvećih vrlina, a to je gostoljublje, putnika namjernika da dočeka, da ga usluži, posluži, ona je spremala za te sve ljude oko Isusa što su došli i za Njega, na prvom mjestu, posluženje, ali, videći da ne može da stigne u toj užurbanosti i brzlopletosti i napetosti koja se uvijek iz toga javlja, prigovorila je, čak, i Učitelju svome: Kako možeš da gledaš, ja se ovdje raspadoh služeći a ova moja sestra, koja tu kraj tvojih nogu sjedi i sluša besjedu tvoju, umjesto da mi pomogne, ti joj ništa ne kažeš u vezi sa tim“, rekao je Njegovo Preosveštenstvo i dodao da je Gospod je nama dao najdragocjeniji dar koji može neko imati, a to je slobodu, slobodu za opredjeljenje, da li ćemo odabrati i taj put Hristov izabrati ili ćemo pod lošim izgovorima sebe opravdavati što idemo putem kojim ne treba da idemo.
„Srećan vam ovaj divni praznik Presvete Bogorodice, Njenog uspenija, drugog vaskrsenja, slike naše vaskrsenja kad bude Drugi dolazak Hristov. Neka blagodat današnjeg praznika i slavlja ove svete obitelji i molitve Presvete Bogorodice budu sa svima vama i svima nama, i svim ljudima na ovom svijetu da bude na ukrepljenje, snagu da izdržimo, da ponešto i mi uradimo na putu svog spasenja i spasenja svojih bližnjih“, poručio je Episkop budimljansko-nikšićki G. Metodije.
Svetu službu Božju pojanjem je pratio hor Prepodobne mati Angeline pod rukovodstvom prof. Ane Bojić.
Slava Pivskog manastira nastavljena je uz trpezu ljubavi, a upriličen je i bogat kulturno-umjetnički program na kojem je prazničnu besjedu govorio književnik Budimir Dubak.
