
Oblast sudskog vještačenja i zakon koji reguliše tu oblast dugi niz godina su u procesu transformacije. Zakon je pretrpio izmjene i dopune 2016. godine, ali još uvijek nije definisan u skladu sa preporukama EK. Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Marko Lakić u intervjuu za "Dan" ističe da je neophodno što hitnije unaprijediti struku, edukovati deficitarni kadar, regulisati sistem odgovornosti vještaka, ali i poraditi na novim zakonskim rješenjima koja regulišu pravni status Udruženja sudskih vještaka i njihovu odgovornost, ali i naknade za njihov rad.
Udruženje sudskih vještaka je strukovna organizacija koja postoji od 2000. godine i u procesu je transformacije već duži niz godina. Prvi Zakon o sudskim vještacima donesen je 2004. godine, a izmjene i dopune tog zakona donijete su 2016. Kakav je pravni status sudskih vještaka i njihovog udruženja u Crnoj Gori?
– Problemi sa kojima se susrećemo u radu u ovom trenutku su alarmantni i tu činjenicu je prepoznao i Savjet Evrope u strategiji reforme pravosuđa 2024–2027, gdje je u akcioni plan za ovu godinu uvrstio kao obavezu Ministarstva pravde da dođe do izmjena lošeg zakonskog rješenja koje reguliše ovu oblast.
Kada se radi o postavljenju i izboru sudskih vještaka, prvi uslov je da imaju pet godina iskustva u struci, pri čemu postojećim zakonskim rješenjem nije precizirano o kakvom iskustvu je riječ. Sam naziv vještak–ekspert podrazumijeva da to lice posjeduje ekspertsko znanje i da bude jedan od najvećih stručnjaka u zemlji iz određene oblasti. Međutim, to u praksi nije slučaj, jer se vrlo često pokaže da su mnogi ispunili samo formalne uslove pred komisijom Ministarstva pravde, a da zapravo ne znaju da rade taj posao. Potrebna im je licenca da bi aplicirali u nekoj firmi i na taj način, po meni, samo degradiraju ovu struku.
Kako je regulisano pitanje reizbora vještaka i da li postoji neki sistem odgovornosti za one koji iz bilo kojih razloga svojim nalazom i mišljenjem ne odgovori zadatku koji je pred njim postavljen?
Slično je i po pitanju reizbora po isteku šest godina. Da bi vještak bio reizabran, potrebno je samo da nema negativno mišljenje suda. A mi imamo neke vještake koji u tom periodu od šest godina nisu prošli ni jednu stručnu edukaciju, niti uradili nalaz i mišljenje, nisu se usavršavali u svojoj oblasti, ali su ispunili formalne uslove za reizbor, tako da se i u tom smislu izmjenama moraju precizirati određene zakonske regulative i odrediti kako se stiču bodovi i koji je minimum bodova da bi vještak po isteku šest godina mogao biti reizabran.
Kakav je sistem isplate nadoknada vještacima i da li su i tu neophodne izmjene zakonske regulative?
Stanje je alarmantno i mora da se mijenja u najkraćem mogućem roku. Naknade su neprimjereno niske i ostale su na nivou prethodnih desetak godina, iako je u međuvremenu došlo do inflacije na globalnom novou, a u našoj zemlji i do programa "Evropa sad". Sada je minimalna cijena rada oko 480 eura, a vještaci su ostali na nivou kada je cijena bila 165 eura, što je dovelo do toga da taj posao ne rade primarno, pa sudovi dugo čekaju izrade nalaza i mišljenja, stranke, od kojih su mnoge u pritvoru, čekaju mjesecima na nalaze, a trpe i vještaci, koji nijesu adekvatno plaćeni.
U praksi se stiče utisak da jedan broj vještaka privilegovan u smislu da dobijaju više naloga za izradu nalaza od svojih kolega, a i njihov standard i stil života ukazuju da su u boljem položaju. Da li se radi o korupciji i da li i u ovoj oblasti postoji mogućnost vetinga?
Za reizbor nakon šest godina rada neophodno je da vještak dobije mišljenje Udruženja. Prigovora na rad ima i u tim slučajevima bilo je i negativnog mišljenja od strane Udruženja, ali komisija za izbor pri Ministarstvu pravde i u tim slučajevima izvrši reizbor, pozivajući se na tumačenje norme koja ne navodi kakvo je mišljenje potrebno – pozitivno ili negativno.
Zakon je regulisao da sud vodi računa i da ravnomjerno angažuje advokate, ali nijedan sudija ne vodi računa o tome i obrazlažu da sa nekim vještakom imaju pozitivna iskustva u radu i na taj način ne daju priliku ostalima da se dokažu. Mogu slobodno reći da sam i sam u kategoriji privilegovanih, imajući u vidu deficitarnost informatiče struke, i pored toga što vrlo često sugerišem sudijama da angažuju moje kolege. Ipak, postoji jedan broj sudija koje su spremne da čeka na izradu nalaza i po nekoliko mjeseci, da zbog loše urađenog nalaza ne rizikuje i ukidanje presude. Stoga apelujem na sudije da pišu prigovore na rad vještaka za koje smatraju da nijesu odgovorili zadatku ili da su se oglušili o etički kodeks.
Коментари (0)
Оставите свој коментар