Za razliku od ranijih godina uzdrmanih pandemijom, 2023. vratila je publiku i nadu u bioskope.
To svijet kinematografije najviše duguje fenomenu "Barbihajmer" koji je ponovo dao smisao terminu "ljetni blokbasteri".
"Barbi", film o najpopularnijoj lutkici na svijetu koja proživljava egzistencijalnu krizu u kojoj su se pronašle mnoge žene sa svih meridijana, postigao je ogroman uspjeh i postao film sa najvećom zaradom u 2023. godini.
Uz "Openhajmera", bio je to posljednji film ljeta 2023. koji je imao veliku promociju i čije su zvijezde imale veliku turneju po svijetu gostujući u gotovo svim značajnijim medijima, prije nego što je zvanično otpočeo štrajk članova glumačkog sindikata SAG-AFTRA.
Ovo je bila velika godina i za evropske filmove, od kojih se svakako ističu "Anatomija pada" Žistin Trije i "Zona interesa" Džonatana Glejzera.
Briljirali su i mnogi mladi reditelji - na primjer, Selin Song sa filmom "Prošli životi" - ali i veterani svijeta kinematografije, kao što su Martin Skorseze ("Ubistva pod cvjetnim mjesecom") i Vim Venders ("Savršeni dani").
Predstavljamo vam listu deset ostvarenja koja zaslužuju da se nazovu najznačajnijim filmovima 2023, mada bi lista svakako mogla da bude i mnogo duža:
"Prošli životi" (Past Lives)
Nora i Hae Sung, dvoje veoma povezanih prijatelja iz djetinjstva razdvajaju se nakon što Norina porodica emigrira iz Južne Koreje. Dvadeset godina kasnije oni se ponovo sreću u Njujorku jedne sudbonosne nedjelje, u trenutku dok se suočavaju sa pojmovima sudbine, ljubavi i izborima koje čine život.
Glavne uloge tumače Greta Li i Teo Ju, a film je osvojio brojna značajna priznanja, između ostalih, i Gotam nagradu u glavnoj kategoriji.
"Zona interesa" (The Zone of Interest)
Britanski kandidat za Oskara za najbolji strani film, već je ovjenčan brojnim priznanjima u Evropi. Djelimično zasnovana na istoimenom romanu Martina Amisa iz 2014, "Zona interesa" je prvi Glejzerov film poslije gotovo deset godina pauze, nakon ostvarenja "Ispod kože".
Priča prati komandanta logora Aušvic Rudolfa Hosa (Kristijan Fridel) i njegovu ženu Hedvig (Sandra Huler) koji grade život iz snova za svoju porodicu u kući koja se nalazi sa druge strane ograde logora.
Pratimo svakodnevicu jedne "obične" porodice, njihovu sreću i međusobnu ljubav kao oštar kontrast sa užasima iz njihovog najbližeg susjedstva.
"Jadna stvorenja" (Poor Things)
Od reditelja Jorgosa Lantimosa i producentkinje Eme Stoun dolazi nevjerovatna priča o fantastičnom napretku mlade žene, Bele Bakster (Stoun), koju briljantni naučnik, dr Godvin Bakster (Vilem Defo) ponovo vraća u život.
Pod Baksterovom zaštitom, Bela je željna učenja. Međutim, zbog žudnje za svijetom koji joj nedostaje, ona bježi sa Dankanom Vederbernom (Mark Rafalo), uglađenim, ali razvratnim advokatom u vrtoglavu avanturu širom svijeta. Oslobođena predrasuda svog vremena, Bela postaje nepokolebljiva u svojoj namjeri da se zalaže za jednakost i slobodu.
Film je osvojio "Zlatnog lava" na Filmskom festivalu u Veneciji, a mnogi mu predviđaju i Oskara i to u više kategorija.
"Anatomija pada" (L‘ anatomie d‘une chute)
Film "Anatomija pada" Žistin Trije, koji je osvojio je Zlatnu palmu na 76. Kanskom filmskom festivalu, takođe je proglašen i Najboljim evropskim filmom ove godine.
U ovom ostvarenju Sandra Huler glumi spisateljicu koja pokušava da dokaže svoju nevinost u smrti muža.
Par ima slijepog dječaka koji je navodno bio van kuće u vrijeme ubistva. Drama se ne fokusira previše na rasvjetljavanje zločina već se bavi granicom između fikcije i stvarnosti i raspadom braka.
"Savršeni dani" (Perfect Days)
Kandidat Japana za nagradu Oskar biće film "Perfect Days" ("Savršeni dani"), slavnog Vima Vendersa, koji je snimljen u japansko-njemačkoj koprodukciji. Biće to prvi put da se iz "Zemlje izlazećeg sunca" u trci za prestižno priznanje nađe film čiji reditelj nije Japanac.
"Perfect Days" dobio je brojne pohvale publike i kritike nakon što je premijerno prikazan u Kanu, a glumac Kođi Jakušo dobio je na toj smotri nagradu za najbolju mušku ulogu.
Radnja filma se dešava u Japanu, a glavni lik je čistač toaleta u Tokiju, koji u slobodno vrijeme održava svoju strast prema muzici, knjigama i fotografisanju drveća. On nailazi na niz neočekivanih susreta koji gledaocima predstavljaju šta krije njegova prošlost.
To je 28. dugometražni film u karijeri Vima Vendersa, ali uprkos tome što mnogi imaju status kultnih, još nije osvojio svog prvog Oskara.
"Ubistva pod cvjetnim mjesecom"
Epska, tri i po sata dugačka adaptacija knjige Dejvida Grena "Ubistva pod cvjetnim mjesecom", sa Robertom de Nirom i Leonardom Dikapriom u glavnim ulogama, takođe važi za jednog od favorita na predstojećim Oskarima.
Film prati seriju ubistava članova domorodačke zajednice Osejdž tokom dvadesetih godina u Oklahomi, koje su bile poznate pod nazivom "Vladavina terora".
Tokom tog perioda na teritoriji Indijanaca pronađena je nafta, koju su bijeli doseljenici na različite načine pokušavali da prisvoje. U tim pokušajima ubijeno je više od 60 pripadnika plemena Osejdž.
U takvim okolnostima upoznajemo Moli Kajl (Lili Gladstoun), nasljednicu jednog dijela zemljišta na kom je pronađena nafta i Ernesta Burkharta (Dikaprio), nećaka lokalnog moćnika (De Niro), koji je silom držao kontrolu nad svojim dijelom Oklahome.
Lokalni gangsteri započinju seriju planiranih ubistava osmišljenih tako da liče na nesrećne slučajeve, kako bi se domogli bogatstva i paralelno pronalaze su načine da stupe u rodbinske odnose vjenčavajući se sa ženama iz plemena, kako bi mogli da postanu nasljednici.
"Maj Decembar" (May December)
Novi film Toda Hejnsa prati bračni par Grejsi (Džulijan Mur) i Džoa (Čarls Merton) koji je od svoje supruge mlađi 23 godine. Budući da je njihova ljubav punila stranice tabloida godinama prije nego što će njihove ćerke tinejdžerke upisati srednju školu, o njihovom životu snima se film, u kom ulogu Grejsi treba da tumači mlada glumica Elizabet Beri (Natali Portman).
Glumica dolazi u porodični dom Grejsi i Džoa, kako bi bolje otkrila lik koji će tumačiti, ali njeno prisustvo počinje da razbuktava potisnute probleme u njihovom odnosu.
"Dječak i čaplja"
"Dječak i čaplja" prikazan je premijerno ove godine u Japanu i bez ikakvog marketinga generisao 13,2 miliona dolara u prvom vikendu prikazivanja, što je najveći uspjeh u istoriji studija "Gibli".
Iako prije prvog prikazivanja nije bilo nikakvih detalja o dešavanjima o filmu, sada znamo da priča prati dječaka Mahita Makija, koji otkriva napušteni toranj u novom gradu u koji se doselio i u kom ulazi u fantastični svijet u pratnji sive čaplje koja govori.
Ovo je prvi Mijazakijev film u posljednjih deset godina i mada ga kritika nije ocijenila kao najbolji u njegovoj karijeri, svakako zaslužuje da se nađe na listi najboljih u 2023. godini.
"Openhajmer" (Oppenheimer)
Film "Openhajmer" proslavljenog reditelja Kristofera Nolana, koji se bavi životom tvorca nuklearne bombe, je uz "Barbi" Grete Gervig, obilježio godinu za nama.
Mnogi kritičari slažu se da je riječ o najboljem ostvarenju u Nolanovoj karijeri, koje kombinuje sve elemente iz njegovih prethodnih filmova u studiji karaktera kontroverznog američkog naučnika Roberta Openhajmera, kog igra izvanredni Kilijan Marfi.
Reditelj prikazuje prvo testiranje atomske bombe i moralne posljedice koje je ono ostavilo u životu Openhajmera, dok istovremeno prikazuje ambicioznog Openhajmerovog neprijatelja, birokratu Luisa Štrausa (Robert Dauni Mlađi).
"Barbi" (Barbie)
Film "Barbi" je bez sumnje film 2023. godine, kako po zaradi na blagajnama, tako i po prisustvu u javnom prostoru.
U ovom ostvarenju, glavna junakinja (Margo Robi) je najpopularnija od svih "Barbika" u Barbilendu, ali neočekivano upada u egzistencijalnu krizu. Ona mora da posjeti stvarni svijet ljudi, kako bi bolje razumjela sebe i otkrila svoju pravu svrhu.
U toj avanturi prati je Ken (Rajan Gosling), jer i njegova egzistencija zavisi od načina na koji ga Barbi doživljava.
Oboje otkrivaju teške istine o ljudskoj prirodi i na putu prosvjetljenja stiču nove prijatelje.
Film, kao i njegova rediteljka Greta Gervig, stekao je bezbrojne pohvale kritičara i publike zbog poruke koju nosi, odličnog glumačkog ansambla i uspostavljene ravnoteže između ozbiljnosti i humora.