On ističe da ne traje to od juče. On je upozorio i da je i laiku jasno da je Ustavni odbor preuzeo dio nadležnosti Ustavnog suda, te da se radi o providnoj političkoj igri parlamentarne većine da preuzmu najvišu sudsku instancu i očiste je od kadra bivše vlasti.
– Istina je da je u članu 154 Ustava Crne Gore propisano da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. Ova odredba ima isključivo tehničko- pravni karakter, ne materijalnopravni. Tehničko-pravni karakter znači da je obaveza Ustavnog suda, a ne pravo, da kada neko ispuni uslove za penziuju o tome obavijesti nadležni organ, i to šest mjeseci prije nego što nastupi uslov za penziju. Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda funkcija, po Ustavu, prestaje prije isteka vremena na koji je izabran ako sam to zatraži, podnese ostavku, što je bio moj slučaj, ili bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Dakle, to je po Ustavu, koji ima veću snagu od zakona. Kada se ispune uslovi za starosnu penziju, tu nema nikakvih drugih varijanti da se ostaje na funkciji. Ustav propisuje da mandat sudiji i predsjedniku traje 12 godina, a ranije je to bilo devet godina – ukazuje Mitrić.
On situaciju oko Ustavnog suda karakteriše kao "ustavni opuč" i zbog toga što je ta sudska instanca davno izgubila legitimitet.
– Bez obzira na ovu tehničko-pravnu normu, Ustavni sud je izgubio legimitet da se bavi ovom normom iz prostog razloga jer je taj isti Ustavni sud 2002. godine donio spornu odluku – podsjetio je Mitrić, koji je nakon toga i podnio ostavku na mjesto prvog čovjeka Ustavnog suda.
Kako je pojasnio, sudije su se tada izjasnile za izbor sudije deset mjeseci prije nego je lice steklo uslov za starosnu penziju, te da bude devet godina mandata, odnosno do navršene 74. godine života.
– I pored toga što se radi o svojevrsnom, žargonski rečeno, ustavnom opuču, ovo je takođe jedna svojevrsna političko-pravna igra ili zavrzlama, kada je očigledno i laiku, a ne samo pravniku, da je Ustavni odbor preuzeo dio nadležnosti Ustavnog suda, bez obzira na ovu okrnjenu legitimnost. Formalnopravno, uzeo je dio nadležnosti, što je pravni nonsens, a da su razlozi toliko providni i oni su političke prirode. Parlamentarnoj većini je providna politička igra da hoće da očiste Ustavni sud od kadra DPS-a i da postave svoje ljude. Oni će imati svih sedam svojih sudija. Preuzeće politički Ustavni sud a on bi trebalo da bude par ekselans najobjektivniji sud u državi – istakao je Mitrić.
Kako je dodao, nažalost, promjenama i amandmanima napravljeno je tako da uglavnom političke partija određuju ko će biti sudija Ustavnog suda.
– Ranije se znalo da predsjednik države predlaže predsjednika i sudije i da Skupština odlučuje. Sada svaka partija ima nekog svog kandidata – kazao je Mitrić.
Ustavni sud Crne Gore prekjuče se nije izjasnio da li je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno preuzeo njihovu ulogu donošenjem zaključka da je sudija Dragana Đuranović ispunila uslov za starosnu penziju, jer nije bilo potrebne većine. Predlog da se o tome raspravlja nisu podržale predsjednica US Snežana Armenko i sudija Momirka Tešić. Premijer Milojko Spajić najavio je ranije da će tražiti mišljenje Ustavnog suda u vezi sa prestankom mandata sudije Đuranović, ističući da je za rješavanje svih dilema potreban institucionalni odgovor.
Nakon što je Ustavni odbor ekspresno utvrdio da je sudija Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju, nakon čega je parlament u utorak veče konstatovao prestanak sudijske funkcije, crnogorski predsjednik Jakov Milatović upozorio je da se Crna Gora kao društvo nalazi u kritičnom momentu narušavanja ustavnopravnog poretka, što može biti pogubno po dalji demokratski razvoj države i naš evropski put.
