Pres-konferencija povodom predstave The Infernal Comedy u kojoj glavnu ulogu igra jedan od najvećih glumaca našeg vremena Džon Malkovič, održana je danas u Tivtu.
Čuveni umjetnik neće dugo boraviti u Crnoj Gori. Već ujutro nastavlja turneju - kreće za Dubrovnik, Madrid, Gran Kanariju.
Iako ga mnogi prepoznaju po specifičnim karakterima iz holivudskih ostvarenja poput Dangerous Liasons, Being John Malkovih, Places in the Heart, Int he Line of Fire itd. ovaj režiser, glumac, scenarista i modni dizajner, obožava da igra u pozorištu.
On je na presu govorio o umjetnosti, liku kojeg igra u scenskom spektaklu koji večeras očekuje sve prisutne.
- Ovo djelo rezultat je dugogodišnje saradnje koju imam sa rediteljem Majklom Šturmingerom. Njegova ideja bila je da priču o ovom ozloglašenom liku prikaže kao spoj muzike, glume, opere...
Malkovič navodi da ga je lik Džeka Untervegera, austrijskog pisca, novinara i serijskiog ubice inspirisao jer nije mogao da odbije ulogu i priču koja nikad ne gubi na aktuelnosti.
- Ljude će uvijek zanimati život serisjkih ubica, priče o njima. To je jednostavno tako, jer zašto se plašimo mraka, a opet tumaramo po njemu, a serijske ubice se prepoznaju po tom mraku, on im daje vidljivost. Likovima pokušavam ući u um, privlače me izvrnuta mentalna stanja. Ovaj lik - Džek Unterveger pokušao je pronaći katarzu, jer to je svrha umjetnosti - iskupljenje, ali pak smatram da jedan ubica tome ne može da se nada.
Na pitanje kako mu se dopada Crna Gora, istakao je da je u našoj zemlji boravio sa suprugom, ali da ne želi da komentariše državu koju ne poznaje toliko dobro.
Malkovič, kada je riječ o radu kolega, objašnjava da se divi njihovim djelima, a svoje filmove ne voli da gleda, čak štaviše, bježi od sebe na velikom platnu. "To nije način na koji želim da provedem slobodno vrijeme - gledajući sebe."
- Neki filmovi su besmrtni, kao i neka umjetnost. Toliko je dobrih filmova... Volim The Battle of Algires (1966), ali ne mogu da izvojim omiljeni - istakao je Malkovich.
Paklena komedija priča je o Džeku Untervegeru, poznatom kao "ubica iz bečkih šuma", koji je 1976. osuđen na zatvorsku kaznu za ubistvo osamnaestogodišnje Margret Šafer, a potom u zatvoru, otkrio dar za pisanje i autobiografskim romanom "Čistilište ili izlet u zatvor - izveštaj krivca" doživio slavu.