U Ljubljani je otkriven spomenik hiljadama Srba i drugih koji su 1992. godine izbrisani iz registra stanovnika, godinu nakon što je Slovenija proglasila nezavisnost. U Parku izbrisanih, spomenik u obliku gornjeg dijela slova "Ć", podsjećanje je na najgrublje kršenje ljudskih prava u modernoj Sloveniji.

Prije 31 godinu u Sloveniji gotovo 25.671 ljudi preko noći je izbrisano iz registra stanovnika, među kojima 5630 djece.

Zajedničko im je bilo jedno – prezime sa slovom "Ć" na kraju. Godinu pošto je proglasila nezavisnost od tadašnje Jugoslavije, država je onima koje je označila drugorazrednim Jugoslovenima uskratila pravo na posao, školovanje, zdravstvenu zaštitu.

- Te 1992. država u kojoj sam rođena izbrisala me je iz registra stanovnika. Zašto bih ostala? Onda sam postavljala sebi to pitanje. Zašto bih živjela u zemlji koja se prema meni odnosila kao zla maćeha - kaže Katarina Keček, novinarka.

Simbol obespravljenosti sada je spomenik – sjećanje na prošlost sa kojom se Slovenci suočavaju.

- Sve što smo ovde čuli i ovaj spomenik sada su upozorenje da tako nešto ne smije da se ponovi. Imam veliku želju da svijetu, a naročito Sloveniji i Ljubljani poručim da je riječ o nepravdi koja se ne smije ponoviti - navodi Zoran Janković, gradonačelnik Ljubljane.

Spomenik izbrisanima u Ljubljani, idejno rješenje Vuka Ćosića, Aleksandra Vujovića i Irene Vele, otkriven je u krugu nekadašnje fabrike bicikala Rog, pretvorene u Park izbrisanih na inicijativu slovenačkog Amnesti internešenela. Tri decenije kasnije, uslove da povrati građanska prava u Sloveniji, stekla je tek polovina izbrisanih.