EU je u prvom kvartalu ove godine uvezla energente u vrijednosti od 95,5 milijardi eura, što je ukupno 183,8 miliona tona.
U poređenju sa istim kvartalom prošle godine, uvoz je smanjen i po vrijednosti (-26,4 odsto) i u neto masi (-10,4 odsto), prenose Nezavisne novine.
Uvoz je više opao u vrijednosti nego u neto masi, što je posljedica pada cijene prirodnog gasa, nakon naglog skoka 2022. godine.
Sa druge strane, smanjenje obima uvezenih energenata treba posmatrati u kontekstu plana EU po kome su se članice obavezale da smanje potrošnju gasa za najmanje 15 odsto.
Primjera radi, vrijednost uvoza prirodnog gasa u gasovitom stanju smanjena je 56,8 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je obim uvezenog prirodnog gasa u gasovitom stanju opao 11,7 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Sličan trend je primjećen i za tečni prirodni gas - vrijednost uvoza manja je 54,1 odsto, dok je pad obima skromniji (-11.4 odsto).
Sa druge strane, vrijednost i obim uvezenih naftnih ulja ostali su stabilni u poređenju sa prvim kvartalom prošle godine (povećana je vrijednost uvoza 0,4 odsto i dok je obim uvoza smanjen 0,9 odsto).
Skoro polovina prirodnog gasa u gasovitom stanju dolazi iz Norveške (46,6 odsto vrijednosti uvoza EU), a slijede Alžir sa udjelom od 19,7 odsto i Rusija sa udjelom od 17,3 odsto u vrijednosti uvezenih energenata u EU.
Najviše tečnog prirodnog gasa odnosno 47,4 odsto dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a zatim iz Rusije 17,7 odsto i Alžira 9,9 odsto.
U prvom kvartalu ove godine najveći dio uvoza naftnih ulja u EU došao je iz Sjedinjenih Država 17,1 odsto, Norveške 13,6 odsto i Kazahstana 10,9 odsto.
