Mađarski premijer Viktor Orban redovno gura Evropsku uniju do ivice, ali diplomate su u panici da će njegovo neprijateljstvo prema Ukrajini sada konačno gurnuti Uniju u ambis, prenosi Blic.rs.

Politička kriza bi trebalo da proključa na samitu sredinom decembra, kada bi lideri EU trebalo da donesu istorijsku odluku da uvedu Ukrajinu u klub 27 zemalja i sklope ključni budžetski dogovor koji će Kijevu dati spas od 50 milijardi eura. Sastanak bi trebalo da signalizira SAD da je, uprkos političkoj smetnji oko rata na Bliskom istoku, EU u potpunosti posvećena Ukrajini, piše Politiko, a prenosi Index. 

Izgleda da će Orban, lider snažne volje, koji ima bliske veze sa ruskim diktatorom Vladimirom Putinom i koji mnogi vide kao podrivanje demokratije i vladavine prava u Mađarskoj, narušiti ova očekivanja. On zahtijeva da se cioo politički i finansijski proces zaustavi dok evropski lideri ne pristanu na opštu reviziju podrške EU Kijevu.

Orban drži EU kao taoca

Ovo zadaje veliku glavobolju liderima EU. Iako Mađarska predstavlja samo dva odsto stanovništva EU, Orban može da drži uniju kao taoca jer bi trebalo da djeluje jednoglasno u vezi sa važnim strateškim odlukama – a teško da postoje veće odluke od početka pristupnih pregovora sa Ukrajinom.

Daleko od toga da je Orban prvi put poremetio namjere EU. On je najglasniji protivnik sankcija Rusiji od Putinove aneksije Krima 2014. Ali ovaj put je drugačije, kažu diplomate i zvaničnici EU. "Krećemo ka velikoj krizi", rekao je jedan zvaničnik EU, koji je zatražio da ostane anoniman. Jedan visoki diplomata EU upozorio je da bi ovo moglo postati "jedan od najtežih Evropskih savjeta".

Orban igra dalekosežnu igru, rekao je Peter Kreko, direktor Instituta za politički kapital iz Budimpešte. „Orban je čekao da Evropa shvati da nije moguće dobiti rat u Ukrajini i da Kijev mora da učini ustupke. Sada osjeća da dolazi njegovo vrijeme jer zamor od Ukrajine raste u javnom mnjenju u mnogim zemljama EU“.

Nuklearna opcija

U teoriji, nuklearna opcija je na stolu – ona koja bi isključila Mađarsku iz političkih odluka EU – ali zemlje takvo rešenje smatraju toksičnim zbog presedana koji bi doveo do nejedinstva i fragmentacije EU. Čini se da su do sada evropski lideri koristili svoj uobičajeni pristup ulizivanja nestašnom dječaku EU kako bi pokušali da izmame kompromis.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel čiji je posao sklapanje dogovora između 27 čelnika, traga za kompromisom. Početkom  nedelje otputovao je u Budimpeštu na intenzivnu dvosatnu raspravu s Orbánom. Iako sastanak nije donio trenutni napredak, bilo je korisno razumjeti Orbánovu zabrinutost, rekao je drugi zvaničnik EU.

Neke diplomate EU tumače Orbánove prijetnje kao strategiju za povećanje pritiska na Evropsku komisiju, koja zadržava 13 milijardi eura iz fondova EU za Mađarsku zbog zabrinutosti da zemlja krši standarde EU o vladavini prava.

Drugi su, međutim, rekli da je pogrešno ne gledati dalje od neposrednih transakcijskih taktika. Orbán je dugo dovodio u pitanje strategiju EU za Ukrajinu, ali je uglavnom ignorisan ili prikazan kao marioneta ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Gledali smo to, zadivljeni, ali možda nismo odvojili dovoljno vremena da ga zapravo saslušamo", priznao je drugi visoki diplomat EU.

Čelnik stranke Fides sve je više izolovan u Briselu. Dotadašnjih mirotvoraca, poput bivše njemačke kancelarke Angele Merkel ili drugih Orbánovih šaptača iz takozvane Višegradske četvorke - Slovačke, Poljske, Mađarske i Češke, više nema. Očekivani povratak Donalda Tuska u Poljsku, proevopskog i antiruskog čelnika, samo će učvrstiti Orbánov status usamljenog i prkosnog otporaša.

"Niko ga ne može urazumiti"

- Nema više nikoga ko bi urazumio Orbána. On sada potkopava EU iznutra - rekao je treći zvaničnik EU.

Dok frustracija raste, EU razmišlja kako se nositi s mađarskim prijetnjama. U teoriji, Brisel bi mogao izvaditi teško oružje i pokrenuti takozvani postupak EU prema članu 7 protiv Mađarske, koji se koristi kada se smatra da zemlja krši temeljne vrijednosti Unije. Postupak se ponekad naziva "nuklearna opcija" EU jer predviđa najozbiljniju političku sankciju koju Unija može nametnuti zemlji članici - suspenziju prava glasa o odlukama EU.

Zbog tih dalekosežnih posljedica postoji suzdržanost da se ova opcija pokrene protiv Mađarske. Kad su čelnici EU uveli "diplomatske sankcije" protiv Austrije 2000. godine, dan nakon što je stranka austrijskog čelnika krajnje desnice Jörga Haidera ušla u vladajuću koaliciju, sankcije nisu dale željene rezultate. Mnogi Austrijanci bili su ljutiti zbog uplitanja i raspoloženje protiv EU je poraslo. Sankcije su ukinute kasnije te godine.

U Briselu je sada raširen osjećaj da bi pokretanje procedure iz članka 7 protiv Mađarske moglo izazvati sličnu reakciju u Budimpešti, potaknuti populizam i dugoročno potencijalno čak dovesti do neželjenog izlaska Mađarske iz bloka. S obzirom na te strahove, diplomate  traže načine da zaobiđu mađarski veto.

Jedna je opcija da se 50 milijardi eura za Ukrajinu od 2024. do 2027. podijeli na manje iznose na godišnjoj razini, rekla su zvaničnici. Ali kritičari upozoravaju da ova opcija ne bi ispunila cilj da se ponudi veća predvidljivost i izvjesnost ukrajinskim javnim finansijama. To bi takođe poslalo loš politički signal: ako se EU ne može dugoročno obvezati na pomoć Ukrajini, kako onda može tražiti od SAD-a da učini isto?

Ista dilema vrijedi i za planiranu vojnu pomoć EU. Zemlje EU mogle bi koristiti bilateralne dogovore umjesto struktura EU, kao što je European Peace Facility, da pošalju vojnu pomoć Ukrajini - učinkovito zaobilazeći Budimpeštu. Ipak, to bi značilo da EU kao takva ne igra nikakvu ulogu u slanju oružja, što je priznanje nemoći koje je teško progutati i šteti jedinstvu EU prema Kijevu.

- Očito je da raste zabrinutost zbog političke potpore EU Ukrajini- rekao je ministar vanjskih poslova Litvanije Gabrielius Landsbergis za Politico: "Prvo je to bila Mađarska, a sada više zemalja sumnja u takvo nešto."

Upitan o prigovorima Mađarske, predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk za Politico je rekao: "Ukrajina ide u Evropsku uniju i Ukrajina je slijedila sve preporuke. Želim biti siguran da sve države članice poštuju napredak koji je Ukrajina pokazala."

To ostavlja još jednu zadatu opciju, klasičnu opciju EU: odgoditi ključne odluke o ukrajinskoj politici za početak sljedeće godine. Osim Mađarske, Berlin se također bori s posljedicama odluke njemačkog vrhovnog suda kojom je izbrisano 60 milijardi eura iz klimatskog fonda - čime je stvorio veliku rupu u svom proračunu.

Takvo odgađanje takođe bi dovelo do razgovora o srušenom jedinstvu EU, rekao je drugi diplomat. "Ali u stvarnom svijetu to ne bi bio problem jer budžet EU vrijedi do februara 2024. godine."

Međutim, za druge je kupovanje vremena nezgodno. Evropa ide na izbore u junu sljedeće godine, što otežava donošenje osjetljivih odluka. "Približavanje izborima neće olakšati stvari. Za Zelenskog je ovo egzistencijalno da bi održao moral na bojnom polju", rekao je drugi zvaničnik EU, ističući da su brze odluke ključne za Ukrajinu.

Obojica, kao i još jedan dužnosnik citiran u ovoj priči, dobili su anonimnost da bi mogli slobodno govoriti. Brisel je takođe sve više zabrinut zbog Orbánove dalekosežne igre.

Iz Budimpešte dolazi stalna bujica napada na Brisel, na teme od demokratskog deficita do kulturalnih ratova oko migracijske politike EU. Posljednji primjer je agresivna euroskeptična reklamna kampanja s plakatima koji ciljaju na samu predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen. Na plakatima je prikazana Von der Leyen pored Alexandra Sorosa, sina Georgea Sorosa, predsjedavajućeg Zaklade otvorenog društva, uz rečenicu: "Nemojmo plesati na melodiju koju oni zvižde!"

- Nitko se ne osjeća ugodno s obzirom na to što se događa u Mađarskoj. To je jako teško probaviti s obzirom na kampanju koju on vodi protiv EU i protiv predsjednice. Iako pita svoj narod mnoge stvari, zašto ne pita treba li napustiti EU ako je toliko gora od SSSR-a? - rekao je komesar za budžet Johannes Hahn novinarima u četvrtak.

No, čini se da Orbán više želi preuzeti EU iznutra nego napustiti brod, kao što je to učinila Velika Britanija. Sve više osjeća da mu vjetar duva u leđa nakon nedavnih izbornih rezultata u Slovačkoj i Holandiji, rekao je Krekó, gdje su pobjednici njegovi istomišljenici kada su u pitanju Ukrajina, migracije ili rodna pitanja.

Mađarski premijer požurio je čestitati pobjedniku holanskih izbora Geertu Wildersu, koji je žestoko protiv EU, rekavši da su "vjetrovi promjena ovdje".

-Orbán igra dalekosežnu igru. S Vildersom, još jednim ili dvojicom ekstremno desničarskih čelnika u Evropi i potencijalnim povratkom Trumpa, on bi uskoro mogao biti manje izoliran nego što svi mislimo- rekao je treći zvaničnik EU.