- Svi želimo da se ovaj rat završi. Najbrži način za njegovo okončanje jeste da se izgubi. Ali to neće donijeti mir. To će donijeti rusku okupaciju- rekao je Stoltenberg.
Ruski predsjednik Vladimir Putin vjeruje da može da postigne svoje ciljeve na bojnom polju, rekao je Stoltenberg dodajući da se davanjem oružja Ukrajini, Putin može natjerati da shvati da silom ne može dobiti ono što želi, prenose Nezavisne.
- Paradoks je da što više oružja za Ukrajinu budemo u mogućnosti da isporučimo, veća je vjerovatnoća da ćemo postići mir i okončati rat. I što je naša dugoročna vojna podrška vjerodostojnija, rat će se prije završiti- ocijenio je Stoltenberg u govoru na događaju u organizaciji Njemačkog Maršalovog fonda.
On je takođe podržao prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, istakavši da je neophodno da Rusija učestvuje u narednim mirovnim pregovorima, a da svaki dogovor mora da podrazumijeva zapadnu vojnu podršku Ukrajini i bezbjednosne garancije, objavljeno je na sajtu NATO.
Stoltenberg je rekao da u Evropi ne može da postoji mir bez stabilne Ukrajine, istakaviši da je toj zemlji mjesto u NATO-u.
- Ne može biti održive bezbjednosti u Evropi bez stabilne Ukrajine. I nema trajne bezbjednosti Ukrajine, bez članstva u NATO. Vrata NATO-a su otvorena. Ukrajina će se pridružiti- naveo je on.
Stoltenberg je upozorio da je Rusija koristila gas kao oružje u pokušaju da ucijeni NATO i spriječi saveznike da podrže Ukrajinu, a da Alijansa ne smije da napravi istu grešku sa Kinom.
Istakao je da zavisnost Zapada od kineskih minerala i izvoz naprednih tehnologija u tu zemlju, slabi odlučnost Alijanse i stvara rizike.
- Naravno, nastavićemo da sarađujemo sa Kinom. Ali ne smijemo mijenjati kratkoročne ekonomske interese za dugoročne bezbjednosne potrebe- rekao je on.
Istovremeno je upozorio da bezbjednost ne može da bude izgovor za uvođenje protekcionističkih mjera protiv saveznika, rekavši da je važno da da se očuvaju otvoreni ekonomski odnosi između zemalja članica NATO i saveznika.
Stoltenberg se osvrnuo i na zemlje koje su se pridružile Alijansi otkako je on stupio na funkciju generalnog sekretara 2014, kao i na izazove sa kojima se NATO od tada suočio.
- Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Finska i Švedska pristupile su našoj Alijansi. A Ukrajina je bliža NATO-u nego ikada ranije. Vidjeli smo rusku ilegalnu aneksiju Krima, uspon ISIS-a, potpunu invaziju Rusije na Ukrajinu, sve veću konkurenciju sa Kinom, pandemiju kovida-19, sajber napade, i sve veći uticaj klimatskih promjena na našu bezbjednost. Lista se nastavlja- rekao je on.
Odlazeći generalni sekretar je upozorio i na troškove dugih ratova, uzimajući za primjer povlačenje iz Avganistana nakon 20 godina pokušaja "gradnje nacije".
U zaključku, Stoltelberg je upozorio na izolacionističke politike, istakavši da je savez Evrope i Sjeverne Amerike izbor, a ne garancija.
- Bezbjednosni izazovi su preveliki, a konkurencija je suviše žestoka da bi bilo koja zemlja mogla sama. Ulaganje u transatlantske odnose je jedini pobjednički put napred. Evropljani moraju da shvate bez NATO-a, u Evropi nema bezbjednosti poručio je Stoltenberg.
