Presuda svešteniku Henrihu Akalatoviču donijeta je u vrijeme kada bjeloruske vlasti intenziviraju represiju nad neistomišljenicima uoči predsjedničkih izbora 26. januara, na kojima će autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko izvjesno obezbijediti sedmi mandat.
Nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Vesna (Proleće) saopštila je da je 64-godišnji Akalatovič odbacio optužbe za izdaju. Ta grupa boraca za ljudska prava navodi da je on jedan od 1.265 političkih zatvorenika u Bjelorusiji.
Predstavnik Vesne Pavel Sapelka rekao je da je katolički sveštenik prvi put od pada komunističkog režima osuđen u Bjelorusiji na osnovu optužbi koje se obično stavljaju na teret političkim zatvorenicima, navodeći da je cilj oštre kazne „da zastraši i ućutka stotine drugih sveštenika uoči januarskih predsjedničkih izbora“.
Akalatoviču, koji je u pritvoru od novembra 2023. godine, dijagnostikovan je karcinom i operisan je neposredno prije hapšenja. Sveštenika, koji je u propovedima kritikovao vlast, u pritvoru drže izolovanog, bez komunikacije sa spoljnim svijetom, a zatvorski službenici odbijaju da mu predaju toplu odjeću i hranu koja mu je poslata.
On je jedan od više desetina sveštenika — katolika, pravoslavaca i protestanata — koji su zatvoreni, ućutkani ili primorani u izgnanstvo zbog učešća na protestima posle predsjedničkih izbora 2020. na kojima je Lukašenko osigurao šesti mandat.
Ti sporni izbori, koje i bjeloruska opozicija i zapadne zemlje smatraju neslobodnim i nepoštenim, izazvali su masovne proteste, na koje je vlast odgovorila obračunom sa neistomišljenicima – više od 65.000 ljudi je uhapšeno, a hiljade je policija pretukla.
Na meti represije posebno je bilo katoličko i protestantsko sveštenstvo koje je podržavalo proteste i pružalo demonstrantima utočište u crkvama. Vlasti Bjelorusije redovno pozivaju sveštenstvo na „preventivne“ političke razgovore, nadziru njihove aktivnosti na društvenim mrežama i šalju pripadnike bezbjednosnih službi da prate propovijedi.
