Veliko pitanje sada je – hoće li Amerika dobiti prvu predsjednicu ili drugi mandat Donalda Trampa?

Ko vodi u nacionalnim anketama?

Haris je stekla blago vođstvo nad Trampom u nacionalnim prosječnim anketama otkako je ušla u trku krajem jula, a i dalje vodi.

Haris je doživela skok brojki u anketama u prvim nedjeljama kampanje, stekavši krajem avgusta prednost od skoro četiri procenta, piše BBC.

Ali brojke su relativno stabilne od početka septembra, čak i nakon jedine debate između dva kandidata održane 10. septembra, koju je gledalo skoro 70 miliona ljudi.

I dok su nacionalne ankete koristan vodič koliko je popularan kandidat širom zemlje, one nisu nužno precizan način za predviđanje rezultata izbora.

To je zato što SAD koriste sistem elektorskog koledža, u kom svaka savezna država dobija određeni broj glasova otprilike u skladu sa veličinom njenog stanovništva.

Slobodno je za osvajanje 538 elektorskih glasova, tako da kandidat treba da osvoji njih 270 da bi pobedio.

U SAD ima saveznih 50 država, ali zato što većina njih skoro uvek glasa za istu stranku, u realnosti postoji samo šačica država u kojima oba kandidata imaju šanse da pobijede.

To su države u kojima se izbori dobijaju i gube, i poznate su kao države „bojnog polja“ ili „kolebljive“ države.

Ilon Mask pokreće lutriju: Svakog dana milion dolara za po jednog Trampovog birača

Ko vodi u anketama u „kolebljivim“ državama?

U ovom trenutku su ankete veoma tijesne u sedam država koje se smatraju kolebljivim na ovim izborima, a nijedan kandidat nema odlučujuće vođstvo ni u jednoj od njih, prema prosjecima u anketama.

U Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, vođstvo je prelazilo iz ruke u ruku nekoliko puta od početka avgusta, ali Tramp sada već nekoliko nedjelja ima malu prednost.

Slična je priča u Nevadi, ali sa Haris koja je u ovom trenutku u neznatnoj prednosti.

U tri preostale države – Mičigen, Pensilvanija i Viskonsin – Haris vodi od početka avgusta, ponekad za dva ili tri procenta, ali u posljednjim danima ankete su postale značajno tješnje.

Sve te tri države bile su demokratska uporišta prije nego što ih je Tramp pretvorio u „crvene“ države na putu do osvajanja predsjedništva 2016. godine.

Bajden ih je preoteo 2020. godine i ako Haris bude uspjela da učini isto, onda će se naći na dobrom putu da osvoji izbore.

Dobar pokazatelj u kolikoj mjeri se trka promijenila otkako je Haris postala demokratska kandidatkinja jeste podatak da je onog dana kada je Bajden napustio trku kaskao za Trampom skoro pet procenata u prosjeku u sedam kolebljivih država.

U Pensilvaniji je Bajden kaskao skoro 4,5 procenata kad je izašao iz trke.

To je ključna država za obje predizborne kampanje jer ima najveći broj elektorskih glasova od svih sedam i stoga njeno osvajanje olakšava stizanje do neophodnih 270 glasova.

U ovom trenutku, ankete ukazuju na to da su Kamala Haris i Donald Tramp na nekoliko procenata jedno od drugog u svim kolebljivim državama – a kad je trka toliko tijesna, veoma je teško predvidjeti pobjednike.