To je izjavio američki predsjednik Džozef Bajden pošto je Vrhovni sud ostavio na snazi zakon koji nasilnicima sa izrečenom zaštitnom mjerom zabranjuje da posjeduju oružje.
- Nijedna žrtva ne treba da se plaši da će njihov napadač dobiti vatreno oružje - prokomentarisao je Bajden, demokrata koji želi reizbor na funkciju na predsjedničkim izborima u novembru ove godine, javljaju agencije prenose mediji.
Vrhovni sud SAD, kojim dominiraju konzervativci, preinačio je skorašnju odluku federalnog suda u Nju Orleansu ostavivši na snazi zakon o kontroli oružja iz 1994. godine prema kojem Amerikanci kojima je sud izrekao zaštitnu mjeru zbog porodičnog nasilja nemaju pravo da posjeduju oružje.
Sudije, među kojima dominiraju konzervativci, donijeli su odluku većinom od 8:1, javili su svjetski mediji.
Time je van snage stavljena odluka federalnog suda u Nju Orleansu koja se, obarajući primjenu zakona iz 1994. godine, pozvala na to da je Vrhovni sud 2022. godine proširio prava Amerikanaca na nošenje oružje iz Drugog amandmana Ustava SAD, piše AP.
Međutim, u obrazloženju danas objavljene presude, glavni sudija Vrhovnog suda Džon Roberts je napisao da je rješenje iz zakona iz 1994. godine "zdravorazumsko" i da se primjenjuje samo onda "kad sudija utvrdi da od pojedinca potiče kredibilna prijetnja" od upotrebe fizičkog nasilja.
Jedini od devet sudija Vrhovnog suda koji je bio protiv odluke, konzervativac Klarens Tomas, bio je arhitekta odluke iz 2022. godine kojom je prošireno pravo Amerikanaca na nošenje vatrenog oružja.
Kako podsjeća BBC, Vrhovni sud SAD je 2022. godine utvrdio da ustavna garancija Amerikancima da "posjeduju i nose oružje" štiti i njihovo šire pravo da nose pištolj izvan kuće radi samoodbrane.
Tom odlukom, donijetom pod uticajem konzervativne sudijske većine, stvoren je i novi test za primjenu zakona o oružju, jer je navedeno da moraju biti ukorijenjeni u "istorijskoj tradiciji".
To je iskoristio Zaki Rahimi, Teksašašin koji je osuđen zbog porodičnog nasilja po zakonu iz 1994. godine jer je na parkingu udario svoju djevojku poslije svađe, i još je poslije prijetio da će je ubiti. Izrečena mu je mjera zabrane posjedovanja oružja.
On je napisao žalbu prema kojoj taj zakon ne prolazi navedeni novi test, i federalni apelacioni sud u Nju Orleansu ju je usvojio. Potom su državni pravobranioci iznijeli predmet pred Vrhovni sud, piše AP.
Rahimijev advokat je tvrdio da nije mogao da nađe istorijski presedan koji bi opravdao razoružavanje ljudi, osim onih koji su osuđeni za krivično djelo, što ne uključuje lica kojima su izrečene zabrane približavanja, piše BBC.
Američka vlada, želeći da zadrži zakon iz 1994. godine na snazi, iznijela je pred Vrhovnim sudom argumentaciju da su "opasni" pojedinci, poput onih koji su bili lojalni britanskoj kolonijalnoj vladi u Američkom revolucionarnom ratu bili razoružavani.
Pravobranilaštvo je takođe navelo da žene koje žive u kući sa naoružanim porodičnim nasilnikom imaju pet puta veće šanse da budu ubijene u odnosu na situaciju kad nasilnik ne posjeduje oružje.
