Makron je u četvrtak imenovao 73-godišnjeg Barnijea, konzervativca i bivšeg pregovarača EU o bregzitu, za premijera i okončao tako dvomjesečnu potragu za predsjednikom vlade, nakon sopstvene odluke da raspiše izbore koji su rezultirali parlamentom podeljenim u tri bloka.

U svom prvom intervjuu u svojstvu šefa vlade Barnije je u petak uveče rekao da će njegovu vladu, kojoj nedostaje jasna većina, činiti i konzervativci, članovi Makronovog tabora i kako je kazao – nada se i političarima ljevice.

Barnije je suočen s prilično teškim zadatkom – pokušajem pokretanja reformi i donošenja budžeta za 2025. dok je Francuska pod pritiskom Evropske komisije zbog potrebe smanjenja deficita, javljaju agenicje prenose mediji.

Makron razgovarao sa Šolcom o nastavku podrške Ukrajini i prekidu vatre u Gazi

Ljevica, koju predvodi krajnje lijevo orijentisana stranka Nepokorena Francuska (LFI), Makrona je optužila da je poništio demokratiju i da je ukrao izbore nakon što je odbio na tu funkciju da izabere kandidata lijevog saveza Novog narodnog fronta (NFP) koja je osvojila najviše mandata u parlamentu, premda ne i apsolutnu većinu.

Anketa firme Elabe u petak je objavila rezultate istraživanja koji su pokazali da čak 74 odsto Francuza smatra kako se Makron oglušio o rezultate izbora, a njih 55 odsto vjeruje da ih je pokrao.

Reagujući na imenovanje Barnijea premijerom, čija je stranka desnog centra Les Republicains tek peti blok u parlamentu s manje od 50 poslanika, čelnici lijevo orijentisanih stranaka, sindikati i studentske organizacije pozvali su narod na masovne proteste uključujući i moguće štrajkove 1. oktobra.

Stranka LFI najavila je održavanje 130 protesta širom zemlje.