- I dalje postoji šansa za diplomatiju, čak i ako ta šansa nije velika, šansa je ograničena- rekao je Aragči na državnoj televiziji poslije posjete Iranu generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Grosija, koji je u petak posjetio dva važna nuklearna postrojenja u Iranu.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan želi da otkloni "sumnje i nejasnoće" u vezi sa nuklearnom programom svoje države, a posjeta šefa nuklearne agencije Ujedinjenih nacija smatra se jednom od posljednjih prilika za diplomatiju prije nego što se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću u januaru.
Iransko nuklearno pitanje "u narednoj godini biće osjetljivo i složeno, ali smo spremni da se suočimo sa svim scenarijima", rekao je Aragči, prenose mediji.
Iran i velike sile, uključujući SAD, postigli su 2015. godine sporazum kojim je bilo predviđeno ukidanje međunarodnih sankcija Teheranu u zamjenu za garancije da neće nastojati da proizvede atomsko oružje. Ali, 2018. godine je tadašnji predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz tog sporazuma i u okviru politike "maksimalnog pritiska" na Iran ponovo uveo teške sankcije toj državi.
Iran je kao odgovor naglo ograničio strane inspekcije svojih nuklearnih postrojenja i znatno povećao svoje rezerve uranijuma obogaćenog do 60 posto, dok po sporazumu iz 2015. stepen obogaćenja uranijuma u Iranu ne bi trebalo da bude veći od svega 3,65 procenata.
Po Međunarodnoj Agenciji za atomsku energiju je za atomsko oružje potrebno obogaćenje uranijuma na blizu 90 odsto. Ipak, po arhivi administracije predsjednika SAD Baraka Obame se 2016. računalo da Iran ima uranijuma za osam do deset nuklearnih bombi.
Uranijum obogaćen na pet odsto se koristi u nuklearnim centralama za proizvodnju struje, a obogaćen na 20 odsto za medicinske i naučne svrhe.
