Predsjednički i parlamentarni izbori na Tajvanu u subotu, 13. januara, biće presudni za budućnost ovog samoupravnog ostrva i njegove odnose sa Kinom.
Istovremeno, oni će u velikoj mjeri uticati i na stabilnost azijsko-pacifičkog regiona u trenutku kada jača rivalstvo Pekinga i Vašingtona, prenosi RSE
Kina tretira Tajvan kao svoju teritoriju i ove izbore doživljava kao opredeljivanje između rata i mira upozoravajući da bi svaki pokušaj proglašenja njegove nezavisnosti "značilo rat".
S druge strane, tajvanski zvaničnici ne prihvataju suverenitet Kine, dok SAD vode politiku "strateške ambivalentnosti".
Vašington podupire bezbjednost Tajvana slanjem vojne opreme, ali se od 1979. pridržava politike "jedne Kine", tako da je zvanični Peking odnosno Narodna Republika Kina jedini subjekt u međunarodnom sistemu.
Tri stranke i različiti odnosi prema Kini
Na poslednjih pet izbora otkako je uspostavljen demokratski sistem 1996, birači su se opredeljivali između kandidata dvije ključne stranke: Demokratske progresivne partija (DPP), koja je na vlasti u poslednjih osam godina, i Kuomitanga (KMT), vladajuće partije tokom autoritarnog perioda koja je na kraju omogućila tranziciju ka demokratiji.
Riječ je o stranci čiji su pripadnici sa liderom Čang Kaj Šekom izbjegli 1949. iz Kine na Tajvan (bivša Formoza) nakon poraza u građanskom ratu sa Komunističkom partijom Mao Ce Tunga.
Ukratko, Kuomitang se zalaže za angažovanje sa Kinom, barem ekonomski, dok DPP naglašava rastuću prijetnju iz Kine po Tajvan.
Novina na ovim izborima je i treći kandidat iz Tajvanske narodne stranke (TPP) koja tvrdi da zauzima sredinu između dva tradicionalna tabora, posebno popularna među mladim biračima, kojima su bitne i druge teme, prije svega ekonomske.
Zbog toga su ovo među najnezizvjesnijim izborima, sa malom razlikom među kandidatima prema anketama.
Sve partije nastoje da uvjere birače da je njihova politika prema Kini ispravna. DPP tvrdi da neće težiti nezavisnosti kao što ih optužuje KMT, već će nastaviti dosadanju uravnoteženu politiku predsjednice Cai Ing-ven.
KMT ističe da može iskoristiti prednosti odnosa s Kinom dok i dalje štiti interese Tajvana.
Kako ističe Ričard Buš (Richard C. Bush), analitičar Instituta Brukings (Brooking‘s Institutions), medijska karakterizacija Kuomitanga kao prokineske opcije, a Demokratske progresivne partije kao pobornika nezavisnosti Tajvana - pogrešno predstavlja složeniju stvarnost.
