Uticaj klimatskih promjena na Arktiku se sve više osjeća, pri čemu temperature rastu dva do četiri puta brže od globalnog prosjeka.
"To se zove polarno pojačavanje. Snijeg i led zrače mnogo energije, a kada se led i snijeg tope površina postaje tamnija. Dakle, ova količina energije učiniće tlo i atmosferu toplijom", objašnjava geofizičar sa Univerziteta Aljaske u Ferbanksu Vladimir Romanovski za Glas Amerike.
Regioni Aljaske suočavaju se sa trostrukim izazovom klimatskih promjena -erozijom obale, otapanjem čvrtstog leda na kome se nalaze zgrade i infrastruktura i, za neke, izazovom naletanja na predatore, kao što su polarni medvjedi koji idu ka kopnu.
"Optimalna sredina za polarne medvjede sada je i bukvalno nestala“, kaže Tod Etvud, biolog za divlje životinje iz Geološkog zavoda Sjedinjenih Država.
On je proučavao polarne medvjede posljednjih 12 godina i kaže da topljenje leda otežava medvjedima lov na foke.
Objašnjava da to obično bude znak da medvjedi ili ostanu na ledu u moru dok on pluta do dubljih voda ili, za veći dio njih, da plivaju do obale.
Pored visokog rizika da se udave u moru zbog dugog plivanja, medvjedi koji pokušaju da se prilagode životu na kopnu primorani su da traže nove izvore hrane.
"Oni dolaze na obalu u oblasti u kojima žive ljudi, bilo da su u blizini naselja, ili u dijelovima gdje je industrija nafte i gasa gdje ljudi dolaze da rade", kaže Etvud i ukazuje da to povećava mogućnost da se ljudi i polarni medvjedi sretnu i da dođe do napada.
