U svom pobjedničkom govoru, Tramp je obećao da će se “voditi jednostavnim motom: data obećanja, ispunjena obećanja. Održaćemo svoja obećanja”, ali oko nekih stvari, on je dao malo detalja o tome kako bi mogao da postigne svoje ciljeve
Na pitanje Foks njuza 2023. da li bi zloupotrebio svoju moć ili ciljao na političke protivnike, on je odgovorio da neće, “osim prvog dana”: “Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu i bušimo, bušimo, bušimo. Poslije toga nisam diktator”.
Deportacija migranata bez dokumenata
Tokom kampanje, Tramp je obećao najveće masovne deportacije migranata bez dokumenata u istoriji SAD.
Takođe je obećao da će završiti izgradnju zida na granici sa Meksikom započetog tokom njegovog prvog predsjedavanja.
Broj prelazaka na južnoj granici SAD dostigao je rekordne nivoe krajem prošle godine za vrijeme Bajden-Harisove administracije, prije nego što je opao 2024.
Stručnjaci su za BBC rekli da će se deportacije u obimu koje je Tramp obećao suočiti sa ogromnim pravnim i logističkim izazovima – i da bi mogle usporiti ekonomski rast.
Potezi ka ekonomiji, porezima i tarifama
Podaci izlaznih anketa sugerišu da je ekonomija ključno pitanje za birače. Tramp je obećao da će “okončati inflaciju” – koja je porasla na visoke nivoe pod predsjednikom Džoom Bajdenom prije nego što je ponovo pala. Ali moć predsjednika da direktno utiče na cijene je ograničena.
On je takođe obećao veliko smanjenje poreza. Predložio je da se napojnice ne oporezuju, ukida porez na davanja socijalnog osiguranja i porez na korporacije.
On je predložio nove tarife od najmanje 10 odsto na većinu inostranih roba, kako bi se smanjio trgovinski deficit. Uvoz iz Kine mogao bi da podnese dodatnu carinu od 60 odsto, rekao je on. Neki ekonomisti upozoravaju da bi takvi potezi mogli da podignu cijene za obične ljude.
Smanjenje klimatskih propisa
Tokom svog prvog predsjedništva, Tramp je ukinuo stotine akata zaštite životne sredine i učinio Ameriku prvom nacijom koja se povukla iz Pariskog sporazuma o klimi.
Ovog puta, ponovo je obećao da će smanjiti propise, posebno kao način da pomogne američkoj automobilskoj industriji. Stalno je napadao električna vozila, obećavajući da će preokrenuti Bajdenove mete koje su za cilj imale podsticaj prelaska na čistije automobile.
On je obećao da će povećati proizvodnju američkih fosilnih goriva – obećavajući da će “bušiti, bušiti, bušiti” prvog dana u korist obnovljivih izvora energije kao što je energija vjetra.
Tramp želi da otvori područja kao što je arktička divljina za bušenje nafte, što bi, kako tvrdi, smanjilo troškove energije – iako su analitičari skeptični.
Da završi rat u Ukrajini
Tramp je kritikovao desetine milijardi dolara koje su SAD potrošile na podršku Ukrajini u njenom ratu sa Rusijom – i obećao da će okončati sukob “u roku od 24 sata” putem dogovora.
Nije rekao šta misli da bi bilo koja strana trebalo da odustane. Demokrate kažu da bi taj potez ohrabrio predsjednika Vladimira Putina.
Tramp želi da se SAD generalno odvoje od stranih sukoba. Što se tiče rata u Gazi – Tramp se pozicionirao kao nepokolebljivi pristalica Izraela, ali je pozvao američkog saveznika da prekine svoju operaciju.
On je takođe obećao da će okončati povezano nasilje u Libanu, ali nije naveo detalje o tome kako.
Nema zabrane abortusa
Protiv želja nekih svojih pristalica, Tramp je tokom predsjedničke debate sa Kamalom Haris rekao da neće potpisati zakon o nacionalnoj zabrani abortusa.
Godine 2022. Ustavno pravo na abortus širom zemlje poništio je Vrhovni sud, koji je imao većinu konzervativnih sudija nakon Trampovog prvog predsjedništva.
Reproduktivna prava postala su ključna tema Harisove kampanje, a nekoliko država je odobrilo mjere za zaštitu ili proširenje prava na abortus na dan izbora.
Sam Tramp je redovno govorio da bi države trebalo da budu slobodne da odlučuju o sopstvenim zakonima o abortusu, ali se borio da pronađe sopstvenu dosljednu poruku.
Oproštaj nekim demonstrantima
Tramp je rekao da će “osloboditi” neke od onih koji su osuđeni za krivična djela tokom nereda u Vašingtonu 6. januara 2021, kada su njegove pristalice uletjele u zgradu Kapitola u pokušaju da osujeti izbornu pobjedu Džoa Bajdena 2020.
Nekoliko smrtnih slučajeva pripisano je tadašnjem nasilju, za koje je Tramp bio optužen za podsticanje.
Radio je na tome da umanji značaj nereda i promijeni stotine pristalica koji su osuđeni kao politički zatvorenici.
On nastavlja da kaže da su mnogi od njih “greškom u zatvoru”, iako je priznao da je “nekoliko njih vjerovatno izmaklo kontroli”.
Otkaz specijalnom savjetniku Džeku Smitu
Tramp je obećao da će smijeniti iskusnog tužioca koji je vodio dvije krivične istrage protiv njega “u roku od dvije sekunde” od preuzimanja dužnosti.
Specijalni tužilac Džek Smit optužio je Trampa zbog navodnih napora da poništi izbore 2020. i zbog njegovog navodnog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima.
Tramp negira bilo kakvu nepravdu i uspio je da spriječi da bilo koji slučaj dođe do suđenja prije izbora. Kaže da ga je gospodin Smit podvrgao “političkom lovu na vještice”.
Tramp će se vratiti u Bijelu kuću kao prvi predsjednik ikada osuđen za krivično djelo, pošto je u Njujorku proglašen krivim za falsifikovanje poslovnih zapisa, prenosi Telegraf.
