Očekuje se da će taj zakon biti izglasan vrlo brzo pošto u Skupštini Hongkonga većinu čine pristalice zvanične politike Kine.

Predloženi zakon širi ovlašćenja državne vlasti da goni svoje protivnike, a cilja i na špijunažu, odavanje državnih tajni i "saradnju sa stranim silama", što će se kažnjavti još strože nego sada.

Za one koji "oštete javnu infrastrukturu sa namjerom da ugroze državnu bezbjednost" najavljeno je 20 godina do čak doživotnog zatvora - ako se dokaže da su to uradili "u dogovoru sa stranom silom".

Za "pobunu" kazna bi bila sedam godina zatvora, a ako to učine "u dosluhu sa stranom silom" kazna bi bila 10 godina.

Proširena definicija "stranih sila" obuhvata strane države i političke partije, međunarodne organizacije i "bilo koju drugu inostranu organizaciju koja teži političkim ciljevima", a uz to obuhvata i kompanije na koje takve sile utiču.

Budući zakon bi omogućio i krivično gonjenje radnji nezakonitih po tom propisu, čak i ako su počinjene u inostranstvu, van Hongkonga.

Vlasti kažu da je neophodno spriječiti ponavljanje masovnih antidržavnih protesta kakvi su u Hongkongu bili 2019. godine i tvrde da će to uticati samo na "izuzetno malu manjinu" nelojalnih stanovnika.

Tokom i poslije nasilnih prodemokratskih protesta 2019. godine mnogi od vodećih prodemokratskih aktivista su uhapšeni, drugi su pobjegli u inostranstvo, desetine organizacija civilnog društva su zabranjene, nezavisni mediji ugašeni i vlasti propisima suzbijaju sve veći broj građanskih sloboda.

Hongkong je do 1997. godine bio pod kolonijalnom upravom Velike Britanije, a tada je dat Kini.