Surovi uslovi u Taklimakanu, koji se nalazi duboko unutar autonomnoog regiona Sinđiang Ujgur, neprikladni su za bavljenje poljoprivredom, pa se lokalno stanovništvo tradicionalno oslanja na snabdijevanje hranom iz drugih provincija.

Međutim, Vang i njegove kolege sa Univerziteta Čongćing Điaotong žele da preokrenu ovu situaciju. Kako piše Sinhua, koristeći inovativnu tehniku zvanu "pozemljavanje pustinje" pretvaraju neplodni pustinjski pijesak u produktivno, obradivo zemljište po pristupačnoj cijeni.

Oni su patentirali proces pravljenja smjese napravljene od biljne celuloze i pijeska koja nanošenjem na površinu pustinje, tlu daje svojstva zemljišta - sa istom sposobnošću da zadrži vodu, vazduh i đubrivo.

Smjesu su 2013. godine razvili profesor Ji Džiđijian i njegov tim nakon godina istraživanja. Ji je naučnik specijalizovan za mehaniku čestica na univerzitetu u Čongćingu, gradu čija je šumovita okolina veoma različita od pustinjskog pejzaža.

- Svaki put kada sam razmišljao o ovom otkriću koje može da pretvori pijesak u zemlju, bio sam toliko uzbuđen da nisam mogao da spavam - rekao je 59-godišnjak, prisjećajući se perioda kada je pronalazak prvi put objavljen u javnosti.

Godine 2016. u pustinji Ulan Buh u Unutrašnjoj Mongoliji, pješčana parcela duplo veća od fudbalskog terena tretirana je novom metodom i tako pretvorena u plodnu zemlju na kojoj se gaje pirinač, kukuruz, paradajz, lubenice i suncokret.

Naučnik je otkrio da je za probnu parcelu bilo potrebno manje vode, ali je dala veće prinose od neobrađenih parcela.

Nakon toga, tehnologija je testirana na više lokacija korišćenjem eksperimenata sa sadnjom većih razmjera. Troškovi primjene tretmana bili su između 29.850 juana i 44.776 juana (4.189 do 6.283 američkih dolara) po hektaru, što je u okviru budžeta većine uzgajivača, rekao je Ji.

Ova uspješna ispitivanja omogućila su timu da pridobije sumnjičave i dobije međunarodna priznanja, uključujući ekološku nagradu Earthshot Prize za 2022, koju je uspostavio britanski princ Vilijam za napore u zaštiti i obnavljanju prirode.

Pošto zemlje širom svijeta obilježavaju Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše 17. juna, tehnologija pozemljavanja pustinje ponovo je dospjela u centar pažnje. Jijeva priča je dobar primjer stalnih napora Kine da primijeni inovacije kako bi obuzdala širenje pustinje i zaštitila globalnu ekološku sredinu.