Kako piše AP, sud odlučuje hoće li se Trampu, prvom bivšem predsjedniku koji se suočava sa krivičnim optužbama, suditi u Vašingtonu, prenosi RSE.
Neredi u zdanju Kapitola, sjedištu američkog Kongresa, izbili su nakon što se oko 2.000 Trampovih pristalica okupilo u centru američke prijestonice na protestu tokom koga je bivši predsjednik ponovio neutemeljene tvrdnje da su predsjedničke izbore 2020. obilježile nepravilnosti i krađa.
Protest je kulminirao nasilnim upadom u zgradu Kongresa, napadima na policiju i članove najvišeg američkog zakonodavnog tijela, koji su bili primorani da se kriju i bježe.
To je ujedno bio i jedini slučaj u američkoj istoriji da nije sprovedena mirna tranzicija vlasti između poraženog i pobjednika na predsjedničkim izborima.
Sudsko postupanje u vezi sa Trampovim imunitetom već je izazvalo kritike. Problematizuje se i da li je uopšte bilo potrebno pokrenuti to pitanje, budući ga je savezni apelacioni sud odbacio.
Tramp tvrdi da bi bez imuniteta predsjednici bili spriječeni da vrše svoju dužnost, uvijek u strahu da će ih tužilac osuditi nakon što napuste Bijelu kuću.
Odgovor Vrhovnog suda mogao bi imati duboke implikacije i za Trampa i za buduće predsjednike.
Kako piše CNN, čini se da će se slučaj imuniteta vjerovatno svesti na to jesu li Trampove radnje nakon izbora bile "zvanične", odnosno u skladu s njegovim predsjedničkim dužnostima, ili su bile "privatne", zbog čega ne bi imao pravo na imunitet.
Vrhovni sud djelovao je mnogo brže u drugim bitnim slučajevima koji su uključivali predsjedničku moć, uključujući aferu Votergejt Watergate.
Prije gotovo 50 godina, sud je sa osam glasova za i nijednim protiv, presudio za 16 dana nakon što je saslušao argumente da je Ričard Nikson (Richard Nixon) morao da preda snimke razgovora u Ovalnom kabinetu, odbacujući njegovu tvrdnju o izvršnoj povjerljivosti.