Prije pet godina Sirijac Sabri Al Salameh pobjegao je iz ratom razorenog Homsa u Harem, grad u blizini turske granice, prenose Nezavisne.

Sada je i njegov dom tamo nestao, uništen u još jednoj katastrofi, koju je ovoga puta izazvala priroda, a ne čovjek.

Skoro dva miliona Sirijaca, raseljenih u borbama i bombardiranjima tokom 11-godišnjeg rata u zemlji, živjelo je u izbjegličkim logorima na sjeverozapadu koji drže pobunjenici prije prošlosedmičnog jakog zemljotresa.

Najteže je pogodio taj dio Sirije, a 59-godišnji Salameh je jedan od hiljada čiji su domovi sravnjeni, stvarajući novi talas raseljavanja koji još teže opterećuje ionako slabe humanitarne resurse zemlje.

-Izgubio sam sve oko sebe, izgubio sam sve koje poznajem u tri zgrade koje su nekada bile pored moje-rekao je Salameh, sjedeći ispred velikog šatora u kome sada žive on, njegova supruga i šestero djece.

 -Izgubili smo komšije, prijatelje i kolege- kazao je.

U potresu je poginulo najmanje 4.400 ljudi na sjeverozapadu Sirije, a milionima je potrebna pomoć, prema podacima Ujedinjenih nacija.

Harem, gdje su kuće postale gomile ruševina, najteže je pogođeni grad.

Salamein šator nalazi se u školskom dvorištu, jedan od desetina bež i bijelih građevina koje su nikle u redovima - previše poznat prizor u regiji u kojoj živi velika većina interno raseljenih u Siriji.

Drva za ogrjev leže naslagana na hrpi pored tek podignutih šatora dok se djeca igraju, naizmjenično klizeći niz kamenu padinu.

Takva postavka bi trebala biti privremena, ali u tom dijelu Sirije mnogi tako žive godinama.

Mjesec dana prije nego što se potres desio, humanitarna koordinaciona agencija UN-a upozorila je na krizu na sjeverozapadu Sirije, rekavši da 1,8 miliona ljudi živi "zarobljeno" u teško nakrcanim logorima sklonim čestim poplavama i požarima.

Međunarodna pomoć neophodna za izgradnju dugoročnog smještaja i druge infrastrukture nedostaje, kaže Ema Bils, nerezidentna saradnica na Bliskoistočnom institutu u Vašingtonu koja je fokusirana na Siriju.

Ona brine da čak ni tragedija zemljotresa možda neće šokirati svijet da promijeni tu sliku.

-Čak i kada se rad na ranom oporavku proširio u vladinim područjima, odgovor na sukob na sjeverozapadu nije se fokusirao na to kako živote ljudi u toj oblasti učiniti prihvatljivim 'Hoće li se to dozvoliti da se ponovi?- upitala je ona.

Salameh je kazao kako je naučio da ne očekuje mnogo.

-Potrebe raseljenih su poznate: šator, hrana i voda. Hoćemo i mi domove. Hvala Bogu da smo se sklonili u ovaj šator- kazao je on, prenosi Reuters.