Zlatni lav 60. Bijenala umjetnosti u Veneciji dodijeljen je među nacionalnim učesnicima paviljonu Australije za izložbu Arčija Mura (Archie Moore), dok je specijalno priznanje dobilo Kosovo za izložbu Doruntine Kastrati, a među učesnicima na centralnoj izložbi "Stranci svuda" trijumfovao je maorski Mataho kolektiv (Mataaho Collective), saopšteno je na svečanom otvaranju Venecijanskog bijenala juče, a koji je umjetnički direktor Adrian Pedrosa osmislio na temu "Stranci svuda" (Stranieri Ovunque).
Kako prenosi SEECult.org, Srebrni lav za najboljeg mladog učesnika na centralnoj izložbi 60. Bijenala dodijeljen je umjetnici Karimi Ašadu (Karimah Ashadu) koja je rođena 1985. godine u Londonu, porijeklom je iz Nigerije, a živi i radi na relaciji Hamrburg-Laos.
Dva specijalna priznanja dodijeljena su 87-godišnjoj palestinskoj umetnici Samiji Halabi (Samia Halaby) koja živi i radi u Njujorku i argentinskoj umetnici La Čoli Poblete (La Chola) iz Buenos Airesa, koju je Dojč banka, inače, proglasila za "umjetnicu godine" 2023. godine.
Zlatni lav za najbolji nacionalni paviljon među zvanično 88 učesnika dodijeljen je australijskom - za izložbu "kith and kin" Arčija Mura i kustoskinje Eli Butrose (Ellie Buttrose), uz obrazloženje da je umjetnik mjesecima radio na monumentalnom ručno iscrtanom porodičnom stablu "prvih nacija", odnosno 65.000 godina istorije (zabilježene i izgubljene) koju je iscrtao bijelom kredom na crnim zidovima i stropu, pozivajući posjetioce da popune praznine i zavire u inherentnu krhost te žalosne arhive. Plutajući u jarku vode zvanični državni zapisi reflektuju Murova intenzivna istraživanja aboridžinskog naroda.
Prema navodima žirija, kojim je predsjedavala američka kustoskinja i profesorka na Kolumbija univerzitetu Džulija Brajan-Vilson (Julia Bryan-Wilson), Murova instalacija izdvaja se snažnom estetikom, poetičnošću i sazivanjem zajedničkog gubitka zbog skrivene prošlosti. Popisom na hiljade imena, Mur nudi i tračak mogućnosti za oporavak, istakao je žiri, koji su činili i indonežanska kustoskinja i autorka Alia Svastika, nigerijski kustos i likovni kritičar Čika Okeke-Agulu, italijanska kustoskinja Elena Kripa i francusko-kolumbijska kustoskinja Marija Injes Rodrigez.
Mur je rekao da aboridžinski sistemi srodstva uključuju sva živa bića iz okoline u veću mrežu povezanosti, pa i sama zemlja može biti mentor ili roditelj detetu. "Svi smo mi jedno i sada delimo odgovornost za brigu za sva živa bića i u budućnosti", poručio je Mur.
Specijalno priznanje dodijeljeno je Kosovu za izložbu "Odjekujuća tišina metala i kože" umetnice Doruntine Kastrati, čija je kustoskinja Eremire Krasnići, a komesarka Hana Halilaj iz Nacionalne galerije Kosova.
Skulpturalna instalacija Doruntine Kastrati, kako je istakao žiri, odnosi se na nejednakost ženskog rada naspram muškog. Istražujućo deindustrijalizaciju ekonomije i deregulaciju tržišta rada, Doruntina Kastrati susreće se sa (ne)materijalnim oblicima prekarnog rada u "lakim" industrijama nakon rata na Kosovu 1999. godine.
Zlatni lav za najboljeg među 331 učesnikom centralne izložbe 60. Bijenala "Stranci svuda" dodijeljen je novozelandskom Mataho kolektivu, koju čine četiri umjetnice maorskog porijekla koje su predstavile svijetleću tkanu strukturu koja se poetično ukršta u galerijskom prostoru. Referišući na matrilinearnu tradiciju tekstila sa kolevkom nalik na utrobu, instalacija je i kozmologija i sklonište, istakao je žiri, navodeći da impresivna veličina tog rada predstavlja inženjerski poduhvat koji je vjerovatno bilo moguće postići jedino zajedničkom snagom i kreativnošću grupe. Blistav uzorak sjenki na zidovima i podu asocira na tehnike predaka i gestove koji ušućuju na buduću upotrebu takvih tehnika.
Zlatnog lava za životno delo na 60. Bijenalu umetnosti dobile su, kako je ranije već saopšteno, brazilska umjetnica rođena u Italiji Ana Marija Maiolino i turska umjetnica Nil Jalter, koja živi i radi u Parizu.
Prema koncepciji umetničkog direktora 60. Bijenale umetnosti u Veneciji Adrijana Pedrose iz Brazila, naslov centralne izložbe "Stranci svuda" preuzet je od umjetničkog kolektiva Kler Fonten (Claire Fontaine) iz Pariza i Palerma i njihove serije radova iz 2004. godine - neonskih skulptura u različitim bojama koje na skoro svim jezicima ispisuju reči "Stranci svuda". Sam termin vodi poreklo od imena torinskog kolektiva koji se borio protiv rasizma i ksenofobije u Italiji početkom 2000-ih Stranieri Ovunque.
Fokus je na umjetnicima koji su stranci, imigranti, iseljenici, prognani i izbjeglice - posebno oni koji su se kretali između globalnog juga i globalnog sjevera, ali su ostali ispod radara globalne stručne i najšire javnosti.
Pedrosa, kustos centralne izložbe Bijenala, umjetnički direktor Muzeja umetnosti u Sao Paulu, prvi kustos u istoriji Bijenala koji dolazi s južne hemisfere i iz Latinske Amerike, fokus je stavio na umjetnike različitog porijekla koji potiču iz manje privilegovanih i manje industrijalizovanih dijelova svijeta: strance, imigrante, izbjeglice, iseljenike, dijasporu…
– „Stranci svuda”, ima dvostruko značenje: „Prvo, uvijek ćete susretati strance gdje god da idete i gdje god da se nalazite - mi/svi smo svuda stranci. Drugo, bez obzira gdje se nalazite, uvijek ste, zaista i duboko u sebi, stranac - rekao je Pedrosa.
Bijenale je otvoreno do 24. novembra.
