Arheološki lokalitet Duklja neiscrpno je more za istraživače istorije iz različitih oblasti. To dokazuje i nedavno otrkiće "životinjske sahrane" na ovom arheološkom lokalitetu tokom ove kampanje arheoloških iskopavanja koja je počela u maju a traje do 20. jula. Podsjetimo, stručnjaci Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore (CZKACG) kojima rukovodi arheolog Miloš Živanović iskopala je na "Košturnici" jedinstveni, veoma rijedak nalaz - "životinjsku sahranu", koja je dosad pronalažena na nekoliko mjesta u svijetu, kao što je obala Crnog mora. Istovremeno, arheolozi rade i na takozvanoj "Kuli C" na Duklji, odnosno istražuju pored nekropole i gradske (odbrambene) zidine ovog antičkog grada.

– Paralelno sa istraživanjima na "Košturnici", odnosno nekropoli, radimo na istraživanju gradskih zidina. Istraživanje "Kule C" započeli smo 2018. godine. Međutim, tek sada ih završavamo. U pitanju su najvažniji trenuci Duklje, kada se grad obezbjeđuje bedemima. Istražujući, utvrdili smo da su bedemi tek rađeni u IV vijeku. Mi tražimo sada dodatne potvrde tome istražujući jedan vojni, odbrambeni rov, koji se nalazi ispred (ispod) ove kule. Rim je imao razne vrste odbrambenih mehanizama, a jedan od njih bio je napraviti velike suve rovove, koji su otežavali ljudima da dođu do bedema. Ovdje se nalazimo kod jednog takvog. Sa sjeveroistočne strane taj rov je dupli, postoje dva jedan pored drugog. Ovdje smo naišli na jako interesantne nalaze jer je ovaj odbrambeni rov prekinuo nekadašnju glavnu kanalizacionu cijev Duklje koja je išla u rijeku Širaliju. Istraživanjem ove kanalizacione cijevi - kloake maxime kako su govorili Rimljani, otkriven je veliki broj ulomaka keramike, a što nam je potvrdilo da je ona funkcionisala sve do III v.n.e, što je isto potvrda onoj našoj priči da se bedem gradi tek u IV vijeku. A zašto se gradio bedem i šta dalje možemo da očekujemo od toga, mislim da ćemo budućim istraživanjima to otkriti - kaže Živanović.

Arheolog napominje da kule koje su bile dio gradskih - odbrambenih zidova Duklje imaju i neke specifičnosti, a da se naslanjaju i na raniju graditeljsku tradiciju prisutnu na ovim prostorima. Napominje i da je kula kada je bila "u punoj snazi", a na osnovu ostataka bedema koji su visoki do 5,5 metara, sigurno išla još tri metra u visinu. Pored zidanih, kamenih, kula je sigurno imala i svoje drvene dijelove, pa se pretpostavlja da je išla šest do sedam metara u visinu.

– Donji dijelovi kule, kao što se može vidjeti građeni su od masivnih kamenih blokova, nešto poput kiklopskih zidova, ali, ipak su građeni sa upotrebom maltera za razliku od kiklopskih zidova koji su građeni bez upotrebe maltera. Ova kula je velikih dimenzija, oko 5x3 metra, i jedna je od više njih koje su bile postavljene na najkritičnije dijelove, i tamo gdje je bilo širine da se vojska može okupiti. Kod ove kule se nalazi mali plato iznad rijeke Širalije, i to je upravo razlog zašto je ona tu postavljena. Ona je nastala u IV vijeku, kada je bilo raznih sukoba, čak i nekih napada varvarskih plemena, ali još uvijek ne možemo da tvrdimo da su to pravi razlozi građenja ovog bedema - rekao nam je Živanović. Odnosno, dodaje on, sada tragaju za nalazima koji će potvrditi njihove pretpostavke.

Živanović napominje i da je jedan od ciljeva istraživanja na "Kuli C" moguća turistička prezentacija, samim tim i valorizacija. Sigurno bi, dodaje on, bilo zanimljivo ovu kulu prezentovati na način da podsjeti na svoj nekadašnji izgled.

Trenutno su na arheološkim iskopavanjima na "Kuli C" angažovana tri stručnjaka CZKACG, a istraživanja pored ove ustanove sufinansira Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.