<p>Produkciјa IK Clio nedavno јe predstavljena na podgoričkom saјmu knjiga i obrazovanja</p>

Produkciјa IK Clio nedavno јe predstavljena na podgoričkom saјmu knjiga i obrazovanja / -SRDJAN BOLJEVIC

IK Clio: U Gralu se čuju glasovi sa svih kontinenata

Već 33 godine Izdavačka kuća Clio iz Beograda neumorno traga za skrivenim biserima svjetske književnosti. Naslov edicije koja ih okuplja otuda je sasvim opravdan – Gral, kaže Tamara Stojanović, pi-ar menadžerka ove izdavačke kuće.

Prvi objavljeni naslov je "Vreli mesec", argentinskog pisca Mempa Đardinelija, a zatim "Antologija savremene meksičke priče". Prozna djela prevedena su sa 18 svjetskih jezika.

- Gral je mjesto susreta, sfera dijaloga – književnosti raznorodnih geografskih, jezičkih i sledstveno tome, kulturnih područja, pisaca i čitalaca, periferije i centra. Daleko od sigurnosti izvikanih imena i bombastičnih naslova, Gral čitaoca uvodi u nepoznato. U prostor gdje se ne potvrđuju osvjedočene, već stvaraju nove vrijednosti, gdje nije onaj koji prisustvuje, već onaj koji učestvuje, gdje nije pasivni recipijent, već pronalazač - kaže Stojanović.

U kom grmu leži Gral?

- Sprega kolokvijalnog izraza (u kom grmu leži zec) i povlašćenog predmeta keltskog mita o kralju Arturu, najblaže rečeno zvuči nezgrapno. No, zanemarimo nakratko utisak koji na nas ostavlja ovaj neskladni spoj i usredsredimo se na pitanje. U aktuelnom društvenom kontekstu ono bi se moglo pročitati i ovako: ima li u vremenu krajnje prozaičnosti mjesta za uzvišeno? I, ako ga ima, gdje se nalazi? Čvrsto vjerujem – u prostoru kulture. Onom suženom, diskreditovanom, marginalizovanom koji se od nas sistemski otima i koji smo pristali da žrtvujemo zarad sjaja i bede lakih zadovoljstava koja trasira konzumerizam.

I još uže – nalazimo ga u prostoru književnosti. Nije li ona uvijek bila pribježište za sanjare? Poziv upućen odvažnima? Zaklon od banalnosti?

Pitanju gdje se u digitalnoj eri krije ono što je izuzetno, rijetko i vijredno može se pridružiti i ovo: postoji li u digitalnoj eri poriv da se za izuzetnim, rijetkim i vrijednim traga - zapitala je Tamara Stojanović.

U Gralu se čuju glasovi sa svih kontinenata i šumovi nisu neprijatelji harmonije. Pisci koji su sa vlastitog podneblja i njemu saobrazne poetike smjelo zakoračili u tuđ jezik i kulturu, u ediciji Gral pronašli su svoj dom.

- Jing Čen iz Šangaja, Kim Tui iz Vijetnama, Aki Šimazaki iz Japana, Ljubica Milićević iz Srbije, Abdurahman Vaberi iz Džibutija,Velibor Čolić iz Bosne i Hercegovine, Tahar Ben Želun iz Maroka upisali su se u svetsku književnost stvaranjem na francuskom jeziku. Ben Okri iz Nigerije, Alan Paton iz Južnoafričke Republike, Kristofer Houp iz Johanesburga učinili su to na engleskom. Posebnu čitalačku oazu čine arapski pisci Tajib Salih, Baha Tahir, Emil Habibi, Sulejman Fajad, Halid Halifa. Ovi originalni autorski glasovi, čiji su lični i stvaralčki identiteti uspostavljeni na intrigantnim kulturnim prožimanjima postali su, zahvaljujući vrsnim prevodiocima, dostupni čitaocima sa naših prostora. Putovanje u daleke predjele sa Gralom je postalo jednostavno. Antologije savremenih priča Kine, Meksika, Indije, Brazila i Egipta važan su dio njegove riznice. Gral je edicija koja ukida granice, odbacuje klasifikacije i korača u susret izazovima - kaže Tamara Stojanović.

Rasvetliti skrajnuti dio opusa nadaleko čuvenih autora, drugi je i ne manje važan dio uredničke misije Grala.

- Sjećate se Handkeovog proznog bisera "Jedanput za Tukidida", a da li ste čuli za njegovog "Don Huana?" Morali ste doći u dodir sa romanima Džona Banvila, a da li ste i sa njegovom jedinstvenom "Drevnom svetlošću"? Prenebregnuta ostvarenja afirmisaninh svjetskih pisaca, poput Artura Milera, Kurta Vonegata, Suzane Tamaro, Pija Barohe, Roberta Valzera, Džona Stajnbeka, Pitera Akrojda postala su neizostavan dio ove biblioteke - podsjeća Stojanović.

Ona dodaje da savremena literarna produkcija čini tek jedan od stubova na kojima Gral počiva. Iznalaženje klasika zapretenih u prošlosti, poput Žoakina Marije Mašada de Asisa i Gustava Adolfa Bekera, temeljan je napor urednika.

- „Simbolično", kako je to istakao Zoran Hamović, urednik ove edicije, „Gral je obilježio čitanje kao uzbudljivu duhovnu avanturu, razgovor pisca i čitaoca u kojem su put, traganje, lutanje mnogo značajniji i vredniji od samog cilja". Nije li upravo u tome smisao, čini se zaboravljene, legende o sakralnom predmetu aposrtofiranom u naslovu? Nije li to bar jedno od mjesta na kome se krije? Krenite na put, procjkenite sami - Tamara Stojanović.