Prema riječima direktora Instituta, dr Radenka Šćekića, riječ je o petom naučnom skupu koji je ova ustanova organizovala ove godine što je čini jednom od najaktivnijih jedinica Univerziteta Crne Gore po tom pitanju.
Uvodno izlaganje naslovljeno "Njegoševo shvatanje čovjeka kao umnog bića" održala je prof. dr Sonja Tomović Šundić.
– Kroz um i umnost Njegoš je iskazao ono najdublje u čovjeku. Um je kod Njegoša povezan sa čovjekom, sa estetikom i temeljni je koncept religije, um je vrhovna sila u čovjeku, besmrtna i neuništiva. Umnost je kod Njegoša načelo koje uređuje kosmos. Bezumna haotična sila pokušava da poremeti ravnotežu, a Njegoš je onaj duh koji se usudio da pojmi tajnu čovjeka - kazala je, između ostalog, prof. dr Tomović Šundić.
Prof. dr Drago Perović govorio јe na temu "Istorijska stvarnost i misao".
– Iako Njegoš, kao i Platon, piše, on piše tako što zapisuje usmenost i njenu istorijsku vertikalu smisla koji gospodari činjenicama na koje se naslanja. Na žalost, još u vladičino doba nastupila je pozitivistička tiranija činjenica nad smislom. I tek u istoriografiji od 1990 - tih godina 20. vijeka činjenice konačno gube bitku sa smislom, pa makar on bio plod radikalnih ničeanskih intepretacija – kazao јe prof. dr Perović.
Tema izlaganja dr Radenka Šćekića bilo јe "Političko-medijska zloupotreba lika i djela Njegoša".
– Svjedoci smo da se sve češće uz ime ovog velikana javljaju i grubi atributi, a njegova djela postaju predmet brojnih predrasuda i stereotipa – smatra dr Šćekić.