Crnogorski stvaralac, slikar, vajar, arhitekta i dizajner, docent dr Nikola Marković svojim djelima i projektima srušio je gotovo sve moguće barijere. Rođeni Kotoranin, završio je srednju školu i dizajn u Podgorici i sa šesnaest godina upisao FLU na Cetinju sa kojeg je 1992. proglašen i za najboljeg studenta Univerziteta Crne Gore. Nadasve skroman i pored činjenice da je vlasnik mnogobrojnih nagrada i priznanja. Jedno od njih je nagrada iz 2012. godine za njegov arhitektonski projekat "Najbolji open klub - diskoteka", "Top Hil" u Budvi. Mnogobrojna evropska i svjetska scena upoznata je o stvaralaštvu Nikole Markovića. Iz široke lepeze Markovićevog stvaranja, teško je nešto izdvojiti jer se njegova posebnost ogleda u svakom izrađenom, naslikanom, izvajanom ili osmišljenom detalju koji pleše onu najljepšu i tajanstvenu melodiju prave umjetnosti.
Prilikom otvaranja samostalne izložbe u Budvi, 1993. godine, slavni reditelj Emir Kusturica je izrekao, iz današnjeg ugla posmatrano možda i proročki upućenu misao: "Ova izložba je meni veoma značajana, јer me upućuje na jedno staro pitanje, a gdje je čovjek danas?". U susret skorom druženju sa publikom u Crnoј Gori, razgovaramo sa uvaženim stvaraocem.
• Po Vašem mišljenju, gdje je čovjek danas?
- Danas je čovjek u odnosu na blagodeti tehnologije koja je svuda oko nas, a uskoro će biti i u nama, na ivici ponora svog neznanja, nekulture i neobrazovanja... Uz izuzetak i dužno poštovanje prema onim kulturno i duhovno razvijenim sredinama koje temeljno rade na razvoju platformi koje čuvaju njihovu omladinu i njihove strategije razvoja.
• Kada bi bili nevidljivi, koja je prva stvar koju biste uradili?
- Obukao bi se tako da budem vidljiv jer je neučitivo biti pored drugih neopažen.
• U kojoj bajci sebe pronalazite?
- Sebe najbolje pronalazim u jednoj svojoj tajanstvenoj bajci koja još raste i razvija se na čudesnim mjestima i sa magično dobrim i zanimljivim ljudima koji joj pripadaju svojom dobrotom i mudrošću.
• Vaš rad i djela najbolje opisuje, koja pjesma?
- "Asturias" (Leyenda), od slavnog pijaniste i kompozitora Isaka Albeniza (Isaac Albéniz) je melodija koja najpribližnije nosi i opisuje anatomiju i autonomiju moje unutrašnje energije.
• Segment iz djetinjstva, koji biste prenijeli u sadašnjost?
- Košenje trave tradicionalnim oruđem.
• Opišite sebe u četiri riječi.
- S obzirom da matematiku tumačim pitagorejskim smislom to bi bila četvorka koja nosi duh Titove petokrake sa opisnim riječima: rad, red, disciplina, lijenost i kreativni haos.
• Postoji li tabu u Vama?
- Tabu svakog pravog umjetnika je nerođenost onog velikog što on sluti svojim stvaralačkim potencijalima i ka njoj se kreće kao dijete ka Dugi, što joj je bliži to se ona sve više udaljava.
• Između ljubavi i stvaralaštva - birate šta?
- U tom odnosu izbora uvijek biram stvaralačku ljubav.
• Vaši planovi za budućnost?
- Moji planovi su usmjereni ka jednom velikom projektu na kojem radim već duže od 28 godina i sada iz mnogo razloga ne bih otkrivao pojedinosti u vezi sa tim. Na ličnom stvaralačkom planu radim i oko pojedinih završnih cjelina moje velike retrospektivne izložbe koja je bila pripremana predhodnih godina u organizaciji Narodnog muzeja na Cetinju.
