"Njegoševa riječ", manifestacija u organizaciji podgoričke Narodne biblioteke "Radosav Ljumović" nastavljena je preksinoć predavanjem mr Milorada Durutovića "Angelološko čitanje Njegoševog spjeva `Luča mikrokozma`".

Na početku, Durutović ističe značaj koji u Njegoševom djelu ima hrišćanska angelologija, koja je kod njega utemeljena na Bibliji i svetootačkoj tradiciji. Primjećuje i da se još od srednjeg vijeka pokušava ova tema iz domena teologije pomjeriti u filozofiju, a da se u 20. vijeku, pak, pokušava angelologija posmatrati nezavisno, približavajući se nauci o književnosti. To je među prvima učinio Hugo Odeberg, švedski teolog i istraživač, osnivajući 1943. naučno društvo "Ervena", dok kod nas na tom fonu djeluje Đorđe Đurđević, kaže mr Durutović, navodeći da će u tom ključu čitati spjev "Luča mikrokozma" Petra II Petrovića Njegoša.

Mr Milorad Durutović

-FOTO: M.NENEZIĆ/NB "RADOSAV LjUMOVIĆ"

U biblijskoj tradiciji, kaže on, anđeli se razumijevaju kao duhovna bestjelesna bića, kao "fotofanije Boga i tvorevine", kao nebeski žitelji, kao Božji glasnici – službenici, pa su takvi i u "Luči mikrokozma". Ali, isto tako, kao i u hrišćanskom predanju, i u poetskoj imaginaciji Njegoševoj, anđeli imaju i tjelesnu pojavnost, što je osnovni angelološki paradoks. Durutović navodi da se taj problem najčešće razrješava potrebom da se nesavršenoj čovjekovoj spoznaji pripodobi nešto što joj je neshvatljivo u suštini. Napominje i da se u tumačenjima "Luče mikrokozma" najčešće ispituje tema pada anđela, a figura anđela, njegova morfologija i etimologija često uzima zdravo za gotovo.

Ističe i da je "Luča mikrokozma" "hermeneutički zaglavljena u kontekstu filoloških, filozofskih, teoloških, antropoloških, metafizičkih, kosmoloških, alegorijskih, i angeloloških tumačenja". Takva pozicija spjeva, navodi, proizlazi iz njegove kompleksnosti.

– Pjesnik "Luču mikrokozma" otvara, širi kao lepezu najraznovrsnijih promišljanja o smislu ljudske egzistencije, ali i preegzistencije, kao i postegzistencije. Nijedan od tih tokova nije zatvoren. Ne može se ustvrditi ni da završno pjevanje "Luče" jeste njeno konačno slovo - navodi Durutović, naglašavajući da je spjev "podjednako ontološki dramatičan i epistemološki aktuelan".

Durutović ističe i da je potrebno uzeti u obzir da se Njegošev spjev često razmatra kao kosmološki ili pak kosmogonijski. To opet dovodi do teme pada anđela, ali i traženju uzroka i porijekla Zla, kao i Ljubavi u čovjeku i na Zemlji, gdje posebno mjesto zauzima Njegošev koncept "lanca mirodržnog", kao nebeske jerarhije.

– Ono što čini osnovni sižejni plan "Luče mikrokozma" jeste angelološko pomjeranje iz vremenskog u nadvremensko, "u ljetopis opširne vječnosti" - navodi Durutović.

Manifestacija završava danas predavanjem akademika Mira Vuksanovića koje počinje u 18 časova u Biblioteci.
Ž.J.