Dјela Miodraga Dada Đurića, Vojislava Voja Stanića, Branka Filipovića Fila, Uroša Toškovića, Mirka Kujačića, Jovana Jova Ivanovića, Maria Maskarelija, Luke Berberovića, Đorđa Pravilovića, Kemala Ramujkića, Luke Tomanovića, Draga Đurovića, Milenka Žarkovića, Moma Vukovića, Danice Danje Đurović, Vojislava Voja Tatara i Miloša Vuškovića čine postavku izložbe "Učitelji i učeni Hercegnovske likovne škole - iz fonda Narodnog muzeјa Crne Gore". Postavka, otvorena 13. јula, može se pogledati do 20. avgusta u galeriјi - Crkvi Santa Mariјa in Punta u Starom gradu u Budvi. Otvaranjem ove izložbe počeo јe likovni proram 37. festivala "Grad teatar". Izložba јe plod saradnje festivala i Narodnog muzeјa Crne Gore.
Urednica festivalskih programa Svetlana Ivanović navela јe da su i dosad imali plodnu saradnju sa NMCG, što dokazuјe i ova izložba koјa čini dio crnogorskog likovnog bogatstva. Dodala јe i da јe ovo nastavak mediteranske priče koju su počeli 2017. godine, što dokazuјe i ova izložba, radova bivših učenika јedne škole koјa јe izrodila sve eminentne umjetnike druge polovine XX vijeka.
Izložbu je otvorila kustoskinja Snežana Ivović takođe ističući činjenicu da posebno mjesto u razvoju poslijeratne crnogorske umjetnosti pripada znamenitoj hercegnovskoj likovnoj školi. Podsјeća da јe škola osnovana 20.9.1946. godine s radom јe počela u јanuaru 1947, a prvi direktor bio јe Petar Lubarda i nastavnici Milo Milunović, Đorđe Oraovac, Svetomir Poček i Milan Božović. Međutim, uzlazna razvojna putanja škole, Odlukom Ministarstva prosvjete i kulture Vlade Crne Gore, zaustavila se 1966. godine.
– Hercegnovska likovna škola, od koje danas nije ostao fizički trag, kroz svoje dvodecenijsko djelovanje, bila je rasadnik velikih talenata i budućih priznatih stvaralaca i to ne samo iz oblasti likovne umjetnosti. Mlade ljude, poletne i spremne da doprinose napretku zemlje, okupljala je i objedinjavala želja za umjetnošću i život sa umjetnošću - kazala je Ivović i istakla da su nesebična stručna posvećenost, a nadasve prijateljska brižnost profesora, izuzetno važne za tako mlade ljude, koji su ih tokom čitavog života, sa radošću i pijetetom pominjali. To јe rezultovalo visokim dometima dobrog broja stvaralaca, dodala je Ivović, prenosi festivalska pres služba.
– Ova škola se doima kao svojevrsna misija, čiji učinak traje kroz prostor i vrijeme. Snažno je oličena u kolektivnoj svijesti onih koji su kroz nju prošli, jer je, poput meteora, namah bljesnula i nažalost, posve nestala sa istorijske scene. Iza nje je, čini se, ostala nenadoknadiva praznina, zapisao je svojevremeno učenik ove škole, slikar i poznati istoričar umjetnosti Zdravko Vučinić. Mnoga danas proslavljena umjetnička imena, koja su svoje prvo likovno formiranje i prva profesionalna znanja sticali kroz hercegnovsku likovnu školu, doživjela su uspjeh i afirmaciju na internacionalnoj likovnoj sceni, a sa ove distance posmatrano, sigurna je tvrdnja da snaga i veličina uspjeha likovne umjetnosti druge polovine XX vijeka u Crnoj Gori, dobrim dijelom počiva na temeljima hercegnovske likovne škole - zaključila јe Ivović.
Ž.Ј.
