"Mislim da je sada bilo pravo vrijeme, čak krajnje, da Crna Gora dobije Muzej savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG). Jer, ovdje postoji velika tradicija savremene umjetnosti, a s druge strane, Crna Gora je bila jedina država u regionu koja je ostala bez takve ustanove, i ne vidim ni jedan razlog da zaostajemo u nečemu i da nemamo Muzej", kaže Vladislav Šćepanović, direktor MSUCG u razgovoru za "Dan".

– Što je Crna Gora dobila transformacijom Centra savremene umjetnosti Crne Gore u MSUCG? Prije svega, Crna Gora se sada nalazi na mapi svjetskih muzeja savremene umjetosti, a to je veoma važno zbog uspostavljanja saradnje, kao i promocije i vidljivosti i savremene crnogorske scene u svijetu. Takođe, i svjetski poznati savremeni umjetnici smatraju bitnim da gostuju u muzejima savremene umjetnosti, jer to utiče na njihovo pozicioniranje i vrednovanje njihovog rada na svjetskoj sceni.

Iako u svijetu teorije umjetnosti postoje određene kritičke pozicije kada je u pitanju koncept muzeja danas, ipak realno gledano, za svjetsku kulturnu scenu to su i dalje centralne tačke u promovisanju savremene umjetnosti. Mi bez MSUCG jednostavno nismo kurentni sa savremenom umjetničkom scenom, nemamo što da ponudimo. I samim osnivanjem odmah smo dobili ponude velikih savremenih imena da ovdje izlažu, i to je jedna strana. Drugo, jeste da podignemo nivo ponude savremene scene u Crnoj Gori, kao i način na koji će umjetnost da se prezentuje, da se čuvaju umjetnička djela, da se koriste u edukativnom smislu – kaže Šćepanović. Napominje da o potrebi osnivanja ove ustanove govori i činjenica da je nedugo nakon osnivanja MSUCG dobijena ponuda da u Crnoj Gori izlaže Ero, a tokom nedavne posjete Islandu, ugovoreno je da ovaj umjetnik održi izložbu u Podgorici u martu naredne godine. Ovom prilikom ugovoreno je i predstavljanje naših umjetnika, dodaje Šćepanović.

• Sa čim ćete se predstaviti publici na Islandu?

– Kustosi MSUCG krenuli su da istražuju umjetničke ateljee u Crnoj Gori, i da razgovaraju s umjetnicima, fotografišu, istražuju, prave dokumentaciju, kako bismo dobili što kompletniju sliku o tome što je danas savremena crnogorska scena. Na osnovu toga trebala bi biti organizovana i izložba "Presjek savremene crnogorske scene" koja bi trebala biti prezentovana narednog ljeta i koju bi pratio adekvatan katalog. S tom izložbom planiramo i da se predstavimo u inostranstvu, pa tako i na Islandu. Ovo je prvi krug, a naredni dio istraživanja posvetićemo našim umjetnicima u dijaspori. Izložba će obuhvatiti period posljednje dvije, tri godine, mada nam je tendencija da obradimo period od 1990-ih na ovamo. Mi ćemo gledati da otkrijemo i nove umjetnike, koji nisu mnogo prisutni u javnosti, koji su zbog svoje introvertnosti a ne zbog kvaliteta ostali u drugom planu.

Moram da dodam da mislim da umjetnici kakav je Ero ili Kiki Smit, koja bi takođe trebalo da gostuje kod nas, zavređuju da dođu u Crnu Goru i bez pitanja reciprociteta. Umjetnost ipak nije trgovina već javno dobro koje mora biti dostupno građanima.

• S obzirom na imena umjetnika koja pominjete zacrtali ste prilično ambiciozne planove. Da li imate logističku i finansijsku podršku za njihovo ostvarivanje? O kojim budžetima se tu radi? Jer, jednu takvu izložbu ne možete izorganizovati samo na osnovu dobre volje.

– Muzej nije funkcionisao jedno pola godine, ali mi nešto novca imamo, i uradićemo sve što je do nas. I sami ćemo konkurisati za novac u brojnim fondacijama, motivisati privatne i državne firme da sponzorišu naše izložbe, a da bi se učinile vidljivim. Kroz edukativne programe pokušaćemo da zajednica vidi koliko je važno imati takve izložbe. Jednom od važnijih misija smatram poboljšanje statusa savremene umjetnosti u društvu upravo s finansijskog aspekta, da društvo shvati koliko je taj segment važan i koliko je bitno odvajati za umjetnost. Mi smo dobili sredstva iz Ministarstva kulture i medija, i mislim da su se stvari pomjerile u pozitivnom smjeru, i to će biti ispit i za mene mene i tim Muzeja da to uradi.

Cilj je da unutar muzeja napravimo strateški, jak marketinški tim, da se zaposle svi ljudi u muzeju, da se maksimalno iskoriste njihovi kapaciteti. Po potrebi ćemo angažovati i neku agenciju. Ali, oslanjam se prvenstveno na resurse koje imam, i to je moj cilj, da profunkcioniše sam Muzej. Ništa ne znači ako ja sjedim ovdje, dok su zaposleni pasivni, a ja imam neki tim van Muzeja i s njima radim. Cilj mi je da ljudi odavde, zaposleni u Muzeju iznesu te vizije.

• Možemo li govoriti o nekim konkretnim ciframa?

– Ne, jer sada razgovaramo, prikupljamo predloge, pravimo projekciju budžeta, koju ćemo predati, pa ćemo vidjeti da li će nam država odobriti. Mogu reći da za ove veće izložbe cijena je u rangu spremanja jedne pozorišne predstave ili boljeg koncerta klasične muzike. Dakle ne vidim ni jedan razlog da država ne podrži takve događaje jer su oni veoma važni za cjelokupno kulturno stanje našeg društva.

• I ovaj put crnogorski predstavnik na Venecijanskom bijenalu ići će preko MSUCG, sudeći po društvenim mrežama. Da li će tu biti nekih novina?

– Nismo odredili datum poziva već smo umjetnike pozvali da se pripremaju, a zbog svega ovog što se dešavalo vezano za transformaciju CSUCG u MSUCG sada, sa malim zakašnjenjem, tražimo prostor u Veneciji. Nadam se da ćemo naći bolji prostor od Palaca Malipjero. Ove sedmice putujem u Veneciju da pregovaram, i neka moja želja je da budemo između Đardina, Arsenala i Sv. Marka, u epicentru dešavanja. Smatram da je Palaco Malipjero dosta izolovan, a ako već šaljemo umjetnike i predstavljamo Crnu Goru, bitno je da postoji i ta fizička vidljivost, da ih ljudi vide kada su u Veneciji. Jer, rijetki su oni koji traže po gradu paviljone, što sam primijetio i kad sam izlagao i kad sam bio komesar Venecijanskog bijenala za Srbiju.

• Kao Muzej, pretpostavka je i da imate stalnu postavku. No, tu se postavlja pitanje nedostatka izlagačkog - galerijskog (fizičkog) prostora? Dokle se stiglo s projektom izrade zgrade MSUCG, jer je nedavno ponovo bilo govora o raspisivanju konkursa?

– Mi čekamo da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma raspiše konkurs. Što je bilo do nas mi smo sve izvršili, mislim na projektni zadatak, pozvali arhitekte koji imaju značajne svjetske karijere. No, iako je taj dio završen, i novac za konkurs opredijeljen, ovo Ministarstvo još nije raspisalo konkurs. Kada se to sve ispoštuje, kao što se zna, MSUCG gradiće se na prostoru nekadašnje kasarne Morača. Po projektu trebalo bi da zgrada ima oko 6.500 kvadrata,
Ž.JANjUŠEVIĆ