Podgorička publika, kao i brojni gosti iz regiona, imali su priliku da vide više od 50 pažljivo odabranih djela američke umjetnice. Bogat opust izloženih umjetnina uključuje tapiserije, skulpture, grafike, crteže...
Kustoskinja izložbe Milica Bezmarević, zahvalila se kustoskinjama saradnicama iz Beograda Mirjani Dušić, Ljubi Jovićević i cijelom timu muzeja koji je više od godinu predano radio tokom organizacije ovog poduhvata.
Bezmarević se osvrnula i na značaj i tematiku izloženih radova, kao i na proces njihove selekcije i postavke.
- Izložba obuhvata radove nastale tokom višedecenijskog stvaralaštva Kiki Smit, u kojima se umjetnica bavi temama ljudskog tijela, životinja, prirode i basni, a posebno se ističe serija impresivnih žakard tapiserija, od kojih su pojedine izrađene sa srebrnim nitima i ručno oslikane. Uz ove radove, predstavljene su i skulpture, reljefi, grafike i crteži, koji zajedno nude jedinstven uvid u umjetnički izraz Kiki Smith – duboku sintezu čovjeka, prirode i životinjskog svijeta - kazala je Bezmarević.
Ona je istakla da je izložba rezultat bliske saradnje s umjetnicom, kao i partnerskog projekta Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i Arp Museum Bahnhof Rolandseck iz Remagena.
Želja za dolazak "utkanih svjetova" prije sedam godina, rodila se tokom boravka Vladislava Šćepanovića, direktora MSUCG, na Venecijanskom bijenalu, kada je i upoznao Kiki Smit.
- Ovom izložbom završavamo ovogodišnji program i osjećam se potpuno ispunjenim u odnosu na ono što smo obećali kad smo počeli da radimo ovako značajne izložbe. Naš plan za ovu prvu godinu je ispunjen. Sledeće slijedi još jedan, možda čak i teži korak, a to je i predstavljanje crnogorske scene širom svijeta - kazao je Šćepanović
Izložbu je svečano otvorila ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
- Sve veći broj publike na događajima organizacije muzeja savremene umjetnosti govori da smo na pravom putu, da savremena umjetnost i u prostoru, a i u diskursu dobije mjesto koje zaslužuje.
Hvala umjetnici Kiki Smit što je svoj rad podijelila s nama. Hvala kustoskinjama Ljubi Jovićević, Mirjani Dušić i kustoskinji Bezmarević i svima koji su učestvovali u organizaciji ove izuzetne izložbe. I hvala Vama, poštovana publiko, na Vašem prisustvu. Čestitam menadžmentu Muzeja savremene umjetnosti što je i ovom izložbom podigao još jednu ljestvicu, kada je u pitanju odabir onoga što pruža crnogorskoj publici. Izložbe na mjestima dvoraca i galerije Centar postaju tijesna za sve zamisli i planove direktora Šćepanovića i njegovog vrijednog tima kustosa. I zaista se radujem narednim koracima u ostvarivanju projekta izgradnje novog prostora za prikazivanje savremene umjetnosti, novoj izgradnji muzeja na obali Morače.
Ministarka se osvrnula i na neizmjerno veliku zaostavštinu koju ova američka umjetnica ostavlja čovječanstvu i njen društveno angažovani pristup umjetnosti.
- Smit u svom radu istražuje mitološke aspekte ljudske egzistencije, ukazujući na povezanost kulture, ideologije i umjetnosti. Njene tapiserije, utkani svjetovi, za nju predstavljaju kombinaciju srednjeg vijeka, hipi pokreta i ludih 20-ih godina. Pokazuju bogatstvo imaginacije, ali i složenost samog izvođenja rada. Umjetnica pokazuje da se umjetnost događa u uslovima društvene borbe, a to znači složenog uređenja i izvođenja ljudske društvenosti koju zastupa. Kulturalna analiza ukazuje da nema ljudskog postojanja koje već u središtu sebe ne bi bilo obilježeno rascjepom koji unosi ova društvena borba. Tako ona, umjetnost u postmodernom dobu, predstavlja kao mišljenje iz sebe same, poput čovjeka koji se ukorjenjuje u suštini svoje neprilagođenosti.
Ona utemeljuje svoju suštinu u čitanju samog bića čovjeka kao bitnog sredstva, kao čiste imitacije koja će potom približiti rascjepljenost smisla i besmisla, pozivajući svijest da se rodi i da bude. Ova izložba omogućava nam da zavirimo u svijet umjetnice koja dijelima pomjera granice shvatanja tijela, duhovnosti i društvenih dinamika. Posebno bih istakla njenu interpretaciju ženskog tijela kroz prizmu feminističke umjetnosti, ali i njen rad koji obuhvata duboko lične, duhovne i socijalne narative. Kroz simbole, metafore bioloških procesa i univerzalne teme regeneracije i iskupljenja, Smit nas poziva da se suočimo sa sopstvenim predrasudama i razmišljanjem o identitetu, polu, kulturi.
Ona nas podsjeća na složenost i ljepotu ljudskog postojanja, otvarajući prostore za promišljanje i promjene. Kroz prikaze tijela kao mjesto transformacije i propadanja, Smit naglašava društveno obilježavanje ljudskog tijela koje nije neutralno niti univerzalno, već obilježeno istorijskim i kulturnim kontekstom - istakla je ministarka Vujović.
