U potrazi za optimalnim zdravljem i dugovječnošću, naučnici često pronalaze pozitivne primjere u plavim zonama – regionima sa visokim procentom stogodišnjaka, koji obožavaju orašaste plodove.

U plavim zonama preovlađuju sledeće karakteristike: dijeta koja je uglavnom biljna, bogata povrćem, voćem, mahunarkama i integralnim žitaricama, sa ograničenom potrošnjom mesa; redovna i umjerena fizička aktivnost kao dio dnevne rutine, kao što su hodanje ili baštovanstvo; snažne porodične veze, učešće u zajednici, koje pružaju emocionalnu podršku i osjećanje pripadnosti, kao i osjećanje svrhe, koji motivišu pojedince i daju smisao njihovim životima; meditacija, molitva, dremanje i provođenje vremena sa voljenim osobama su takođe moćni alati u smanjenju stresa.

Pored svega ovoga, najdugovječniji ljudi na svijetu, koji žive u plavim zonama, često jedu orašaste plodove, za koje se, uprkos visokom sadržaju kalorija, smatra da doprinose zdravlju i dugovječnosti.

Orašasti plodovi su bogati esencijalnim hranljivim sastojcima i zdravim mastima, tako da polinezasićene masti prisutne u orasima i pinjolima podržavaju zdravlje srca i smanjuju upalu.

Mononezasićene masti se nalaze u bademima, pistaćima, a pekan orasi i lješnici i pomažu u regulisanju nivoa holesterola i poboljšavaju zdravlje srca.

Iako brazilski orasi, indijski oraščići i makadamija orasi sadrže veće količine zasićenih masti, oni su takođe bogati esencijalnim hranljivim materijama kao što su selen, magnezijum i proteini.

Zdravo srce, kognitivne funkcije i imunitet

Pored toga, orašasti plodovi su bogati dijetalnim vlaknima, proteinima i vitaminima poput vitamina E, kalijuma i folata. Zajedno, ove hranljive materije podržavaju zdravlje srca, kognitivne funkcije i imunitet.

Idealna mješavina oraha za dugovječnost

Vođeni ovim prednostima, stručnjaci iz Inicijative za plave zone analizirali su više od 150 nutritivnih studija kako bi identifikovali optimalnu mješavinu oraha za dugovječnost. Na društvenoj mreži Instagram podelili su idealnu kombinaciju.

Bademi: Bogati su vitaminom E i magnezijem, korisni za zdravlje kože i kostiju.

Kikiriki: Pun proteina i folata, ključnih za rast i obnovu ćelija.

Indijski orasi: Dobar su izvor magnezijuma, bitnog za funkciju mišića i nerava.

Brazilski orasi: Sadrže visok udio selena koji ima veze s manjim rizikom od određenih vrsta raka.

Orasi: Sadrže alfa-linolensku kiselinu i omega-3 masne kiseline, važne za zdravlje mozga.

Redovna konzumacija ovih oraha vodi ka nižim nivoima holesterola, poboljšanim kognitivnim funkcijama i smanjenom riziku od hroničnih bolesti poput bolesti srca i dijabetesa.

Preporučena dnevna količina je dve šake miješanih oraha, što je oko 30 grama po šaci i, prema preporukama plavih zona, obećava život duži za čak dvije do tri godine.

Pored toga, imajte na umu da orašasti plodovi koji se moraju ljuštiti, kao što su pistaći ili orasi, mogu usporiti potrošnju i doprinijeti svesnijem obrascu ishrane, potencijalno smanjujući ukupan unos kalorija.