Broj psihičkih poremećaja izazvanih stresom u porastu je u cijelom svetu, a ni mi nismo izuzetak. Nivo stresa naglo se uvećao od pojave pandemije virusa korona, ali zbog ubrzanog tempa života i svakodnevnih problema svaka treća osoba i danas se žali da loše spava, mnogo njih tvrdi da izgara na poslu, da ih muče strahovi, loše misli...
Lista se tu ne završava, a uz probleme s mentalnim zdravljem, gomilaju se i negativni uticaji na naše fizičko zdravlje. Tu su, između ostalog, pad imuniteta, hormonski disbalans, kardiovaskularna oboljenja i oboljenja organa za varenje, koja mogu da izazovu srčani ili moždani udar, dijareju ili zatvor, mršavljenje ili gojaznost, i da izazovu nove nevolje.
1. Nepravilan rad srca
Ubrzanje pulsa je uobičajena reakcija na stres. Ljekar može da ga provjeri putem elektrokardiograma, a ako imate kućni aparat za kontrolu pritiska koji ima i opciju mjerenja pulsa, lako možete da utvrdite da li je rezultat trenutnog stresnog događaja ili je, ako ste duže vrijeme ili konstantno napeti, ubrzanje pulsa prešlo u hronično stanje.
Neuravnoteženi puls je uvod u nepravilan srčani ritam. U zavisnosti od situacije i dužine trajanja stresa, srce može i da uspori, da nepravilno radi. Ovo stanje zahtijeva nadzor kardiologa, a vjerovatno i adekvatnu terapiju, prenose Nezavisne.
2. Hormonski poremećaj
Srce strada jer stres udara na nadbubrežne žlijezde, u kojima se stvaraju hormoni adrenalin, aldosteron i kortizol. Skok adrenalina direktna je reakcija na pritisak, ubrzava puls, promjene nivoa aldosterona remete regulisanje nivoa natrijuma u krvi, a uzburkani kortizol nam se sveti preko masti i belančevina koje sadrži naš organizam.
Ako je ovaj posljednji hronično visok, dolazi do glavobolja, visokog krvnog pritiska, problema s raspoloženjem, razdražljivosti, umora, teškoća u koncentraciji, nastanka bubuljica, opadanja kose, slabosti mišića i velikih promjena kad je tjelesna težina u pitanju.
Laboratorijskim testovima, putem urina ili uzoraka krvi, mogu se utvrditi nivoi kortizola.
3. Problem sa stomakom
Stres utiče i na želudac - iako ne jedete kisele namirnice, muči vas gorušica, pijete 2 l tečnosti dnevno i birate zdravu, laganu hranu, a bol ipak osjećate jer vam se u žuči slažu kamenčići. Utvrđeno je da ishrana bogata masnoćama nije jedini razlog da ljekar dijagnostikuje masnu jetru.
Pojavu diktira i stres, koji usporava njen rad i u njoj pravi skladište materija koje ste pojeli, a trebalo bi da ih odmah eliminiše jer mogu da joj štete.
S druge strane, ako ste duže pod tenzijom, materije korisne za organizam biće uništene. Sve će to, naravno, uticati i na rad crijeva, jer će se ulijeniti (sindrom iritabilnog crijeva).
4. Glavobolja i nesanica
Problemi s metabolizmom čine da organizam ostane bez važnih hranljivih materija. Dodatnu muku mnogima stvara i to što, dok nas muči stres, nemamo dovoljno volje i vremena za pripremanje obroka i kvalitetnu ishranu. Ne jedemo redovno ili gutamo sve što nam se nađe na putu, najčešće pekarske proizvode i brzu hranu.
Bez obzira na to da li ste smršali ili se ugojili, veoma lako može nastati avitaminoza, zabrinjavajući ili potpuni nedostatak vitamina u organizmu.
Stres utiče na povećanu apsorpciju vitamina B, što takođe ugrožava srčani ritam. Nezgodan je i manjak vitamina C i D ili magnezijuma, a osim na srce, nedostatak ovog minerala izaziva i slabljenje mišića, glavobolju, nesanicu...
