Polovina roditelja vjeruje da je mentalno zdravlje njihove djece narušeno upotrebom društvenih medija u posljednjih 12 mjeseci, pokazalo je novo istraživanje.

Istraživanje pokazuje da u mnogim zemljama i dalje postoji sve veća zabrinutost zbog uticaja društvenih medija na mentalno blagostanje mladih ljudi. Istraživanje je sprovela agencija „Haris” u ime Dječjeg pokreta za mentalno zdravlje na više od 2.000 odraslih Amerikanaca, uključujući više od 700 roditelja sa djecom mlađom od 18 godina.

Pokret za mentalno zdravlje djece podstiče roditelje da vode redovne razgovore sa svojom djecom o potencijalnim efektima korišćenja određenih platformi društvenih medija. Međutim, samo 86 odsto roditelja reklo je da se osjećaju prijatno da razgovaraju sa djecom o mentalnom zdravlju, što je pad u odnosu na 91 odsto u sličnom istraživanju prošle godine.

Mentalno zdravlje djece

Kao odgovor na rastuću zabrinutost za mentalno zdravlje djece na mreži, platforme kao što je TikTok uvele su nove bezbjednosne mjere u protekloj godini.

„Ovo je pozitivan korak, ali roditelji ne mogu da vjeruju da je samo ovo dovoljno“, kaže dr Arijana Hoet, direktorka Dječjeg pokreta za mentalno zdravlje i pedijatrijski psiholog.

Kako je dr Hoet objasnio, iako društveni mediji mogu pomoći u izgradnji osjećaja zajednice, odnosa i samorazumijevanja, oni takođe mogu povećati anksioznost i depresiju kod djece kada neadekvatno koriste društvene medije i mogu ih izložiti neprikladnom i uvredljivom jeziku i maltretiranju.

„Budite radoznali šta vaše dijete radi na društvenim mrežama. Aktivna uloga u njihovom angažovanju na društvenim mrežama, umjesto jednostavnog ograničavanja njihove izloženosti, može im pomoći da se osjećaju prijatno da postavljaju pitanja, izražavaju zabrinutost i traže pomoć kada im je potrebna“, savjetuje ovaj stručnjak.

Pozitivan uticaj?

Istraživanje je pokazalo da samo 35 odsto ispitanika vjeruje da korišćenje društvenih mreža djece ima pozitivan uticaj na njihovo mentalno zdravlje, što je pad sa 43 odsto u 2022.

Dr Hoet ističe da je veoma važno da roditelji i staratelji razumiju prednosti i nedostatke korišćenja društvenih medija i održavaju otvorenu komunikaciju o iskustvima djece na mreži.

„U Pokretu za mentalno zdravlje djece, roditelji mogu da rade na izgradnji povjerljivih odnosa koji omogućavaju njihovoj djeci da iskoriste prednosti društvenih medija, a minimiziraju rizik od negativnih ishoda“, zaključuje dr Hoet.

Adolescenti i internet

Pojavom novih društvenih trendova, koji zahtijevaju redovno praćenje društvenih mreža, adolescenti postaju sve više zaokupljeni virtuelnim svijetom i samoprezentacijom na društvenim mrežama. Očekivanja su sve veća, a mentalno zdravlje je pod sve većim pritiskom.

Zbog toga je posljednjih godina sve veći broj adolescenata koji pate od depresije i anksioznosti. Osim toga, adolescenti se ne upozoravaju i ne uče o važnosti mentalnog zdravlja, niti medijskoj pismenosti, zbog čega sami koriste društvene mreže, ne razmišljajući o mogućim negativnim posljedicama.

Društvene mreže nisu jedini razlog porasta mentalnih problema među adolescentima, ali neka istraživanja pokazuju da one zaista mogu da utiču na ljude.

Dosadašnja istraživanja, iako ne pružaju mnogo podataka o specifičnom uticaju društvenih mreža na psihičko stanje adolescenata, ipak pružaju uvid u moguće negativne posljedice po mlade.

Pojava depresije i anksioznosti

Mora se shvatiti da postoji mnogo različitih faktora koji mogu izazvati pojavu depresije i anksioznosti. Iako postajemo sve svjesniji da velika izloženost Internetu i društvenim mrežama može loše uticati na mlade, još uvijek se ne sprovodi dovoljno studija da bi se tačno utvrdio uticaj i pronašao način da se poboljšaju uslovi njihovog života. koristiti.

Ipak, mladi ljudi koji su dobro upoznati sa funkcionisanjem interneta i njegovim mogućnostima imaju manje šanse za negativan uticaj i pojavu psihičkih problema. Zato je medijsko obrazovanje ključno od trenutka kada dijete počne da koristi internet. U ovom procesu važni su roditelji, čiji je zadatak odabir internet sadržaja, ali i obrazovne institucije, koje treba da nauče djecu pravilnom korišćenju interneta i društvenih mreža.

Adolescenti moraju da poznaju i dobre i loše strane interneta kako bi svoje vrijeme provodili u virtuelnom svijetu sa pozitivnim efektima. Zato je potrebno mnogo više pažnje posvetiti adolescentima i načinu njihovog odrastanja, kako bi se što bolje pripremili za odrastanje i što srećnije i bezbrižnije proveli život.