Postoje discipline kao što su joga ili meditacija u kojima disanje igra osnovnu ulogu i koristi se za dobrobit cijelog organizma. Takozvano "svjesno disanje", koje nije ništa drugo do disanje sa namjerom, omogućava nam da svoje tijelo snabdijemo kiseonikom, da zauzdamo simpatički i parasimpatički nervni sistem. Baš ono što radimo kada imamo napad straha, a neko nam kaže: "diši duboko".

Šta je to svjesno disanje?

Svjesno disanje ima veliku moć da nas umiri i opusti, i može nam pomoći da smanjimo broj otkucaja srca. Koncept koji je postao prilično popularan poslednjih godina.

"Svjesno disanje nam omogućava da direktno utičemo na naš nervni sistem kroz tehnike koje regulišu ritam i dubinu disanja", počinje Patriša Dragiči, wellnes instruktor "svjesno disanje se vježba, pomaže nam u upravljanju stresom i emocijama, a ono što ga čini tako moćnim je njegova jednostavnost: svima nam je dostupno, prirodno je i svako može da ga pretvori u veoma moćno sredstvo za naše mentalno i fizičko blagostanje".

Kako funkcioniše svjesno disanje?

Naše nesvjesne funkcije, među kojima su disanje i otkucaji srca, regulišu parasimpatički i simpatički nervni sistemi.

Simpatički sistem aktivira telo u stresnim situacijama, poznat je kao "bori se ili bježi" (fight or flight). On ubrzava srčani ritam, povećava dotok krvi mišićima, širi disajne puteve i usmjerava energiju na hitne reakcije. Za razliku od njega, parasimpatički sistem djeluje suprotno, odgovoran za "odmor i varenje" (rest and digest). Smanjuje srčani ritam, poboljšava varenje i podstiče regeneraciju tijela. Zajedno održavaju tjelesnu ravnotežu (homeostazu), prilagođavajući reakcije organizma potrebama trenutne situacije.

Kontrolisano disanje aktivira parasimpatički nervni sistem, podstičući smirenost i smanjujući stres. Postoje naučne studije koje pokazuju da sporo disanje može smanjiti kortizol, takozvani hormon stresa, i poboljšati naše kardiovaskularno zdravlje; snizi nam pritisak i otkucaje srca.

Kako vježbati disanje kod kuće?

Ako želimo da počnemo da vježbamo disanje, možemo to da radimo kod kuće ili gdje god želimo, samo nam je potreban miran prostor i mjesto na kome ćemo udobno sjesti. Idealno bi bilo da vježbate oko 5-10 minuta svadnevno, najbolje ujutru kada se probudimo ili uveče prije spavanja.

Počnite tako što ćete duboko udahnuti kroz nos i polako izdisati kroz usta. Postoje tehnike poput 4-7-8 disanja, gdje udišete 4 sekunde, zadržite dah 7 i izdahnite 8, koje možete da vježbate. One će vam pomoći u bilo kom trenutku da se smirite.

Tehnika svjesnog disanja koja smiruje:

Postoje razne tehnike, ali se ove tri smatraju najdjelotvornijim.

4-7-8 disanje: Udahnite brojeći do 4, zadržite dah 7 sekundi i polako izdahnite brojeći do 8. Ova tehnika je posebno korisna za smirivanje uma prije spavanja.

Bok Breathing: udahnite 4 sekunde, zadržite 4, izdahnite 4 i ponovo zadržite 4. Idealno je za balansiranje uma u vremenima anksioznosti.

Vođeno dijafragmatično disanje: Možete koristiti aplikacije za meditaciju koje uključuju vježbe disanja koje će vam pomoći da uđete u ritam.

Kako vam tehnika svjesnog disanja pomaže da se smirite?

Naše disanje je direktno povezano sa nervnim sistemom i djeluje kao emocionalni termometar, koji pokazuje da li određeni stimulus doživljavamo kao opasan ili bezbedan. U slučaju opasnosti i stresa, disanje postaje ubrzano i uznemireno, koncentriše se u gornjem dijelu tijela, aktivira se simpatički nervni sistem. Svjesnim prelaskom na sporije, dublje disanje, šaljemo ohrabrujući signal nervnom sistemu, kao da govorimo: "Možeš da se smiriš, dobro smo,piše lepotaizdravlje.rs