Kraći dani, hladno, mračno… zimi nam obično pada raspoloženje. Ali, neki od nas razvijaju i pravu sezonsku depresiju. Kako je prepoznati i šta učiniti?
Dok trepneš, prođe dan. Ovo nam se često događa tokom hladnog, tamnog zimskog perioda. Osjećamo se umorno, iscrpljeno i bezvoljno.
A kako se godina bliži kraju i dolazi vrijeme za svođenje računa, to smo zamišljeniji i melanholičniji – hvata nas „zimski bluz“.
„To poznaje skoro svako“, kaže zamjenica direktora Njemačke organizacije za pomoć u depresiji, Ines Keita. Dakle, ako je u pitanju samo slabije raspoloženje, nema razloga za brigu.
„Zimska depresija je pak sezonska depresija koja, za razliku od zimskog bluza, zahtijeva liječenje“, objašnjava psihološkinja Keita.
Iako simptomi mogu biti slični, kod zimske depresije mnogo su izraženiji i ne javljaju se samo nekim danima, već traju.
„Kad imamo zimski bluz, još uvijek uživamo u mnogim stvarima, poput posjeta božićnom vašaru“, kaže ona.
S druge strane, oni koji pate od zimske depresije gotovo više ne osjećaju radost, nemaju nade i povlače se iz društvenih aktivnosti.
Prema Keiti, jedine razlike između zimske depresije i „klasične“ depresije – osim sezonskog karaktera – jesu povećane potrebe za kalorijama i više sna. „Ovo je netipično za depresiju, koja je obično praćena gubitkom apetita i poremećajima spavanja“, kaže ona.
„Svjetlo za hibernaciju“
Prema procjenama Njemačke organizacije za pomoć u depresiji, oko jedan do dva odsto ljudi u Njemačkoj pati od zimske depresije, koja se sa sigurnošću može utvrditi samo ako se ponavlja u hladnim i tamnim mjesecima.
Uzroci takve depresije su složeni i još nisu do kraja istraženi. Nedostatak svjetla vjerovatno igra značajnu ulogu jer izbacuje naš biološki sat iz ravnoteže.
Diter Kunc, berlinski doktor specijalizovan za poremećaje sna, smatra da s početkom sezone prehlade ljudi prelaze u modus koji podrazumijeva štednju energije, odnosno padaju u svojevrsni „zimski san“.
„Oduvijek je bilo tako, i kod naših predaka, koji su se povlačili u svoje pećine kako bi uštedjeli energiju čim bi napolju bilo hladno i mračno“, kaže on.
Od tada, kaže on, živimo od svojih skladišta energije – i ništa se nije promijenilo do danas. Takođe se prilagođavamo manjku svjetla i padu temperature usporavajući svoju fiziologiju.
Sat više sna zimi
„Merljivo drugačije funkcioniše leti i zimi, bez obzira da li to primijetimo ili ne“, objašnjava Kunc.
Najnovija otkrića pokazuju da nam treba više sna u hladnoj sezoni. „Odrasli u Berlinu zimi u prosjeku spavaju sat vremena više nego ljeti“, kaže Kunc koji je to ispitivao sa svojim timom.
Duboki san, kako kaže Kunc, koji je važan za regeneraciju, traje pola sata duže zimi.
No, nemaju svi ljudi koji u jesen pređu na „štedljivi“ način rada dovoljno rezervi tokom cijele zime.
„Čim se zalihe potroše, kolabiramo – i razvijamo zimsku depresiju“, kaže Kunc. Za većinu ljudi to se događa tek u februaru ili martu.
Rješenje? „Prevencija, odnosno skraćivanje zimskog sna produžetkom ljeta“, kaže Kunc.
Više svjetla?
No ne morate putovati na jug na nekoliko sedmica da biste upili sunce i napunili skladišta energijom. To se može i kod kuće.
„Čim dan počne, trebalo bi da iskoristite svu prirodnu svjetlost koju možete dobiti, čak i sivi dani pomažu“, savjetuje Kunc. Pri tome je važno tu i tamo gledati u nebo.
Ako morate da provedete cio dan u kancelariji, mogu pomoći takozvane „dnevne lampe“, one koje imaju najmanje 10.000 luksa i jake su kao i dnevna svjetlost.
Ujutru pola sata do sat upotrebe takve lampe čini čuda, kažu stručnjaci. Posebno ako se tu i tamo gleda direktno u svjetlost.
Svjetlosna terapija često se preporučuje za liječenje zimske depresije. Kao što je uopšte slučaj s depresijom, može se propisati i psihoterapija, ili čak lijekovi, kaže psihološkinja Keita.
„Ako mislite da ste bolesni, treba da potražite stručnu pomoć i ne nadate se poboljšanju na proljeće. Prvi kontakt je vaš porodični ljekar“, kaže ona.
Ovo je takođe važno da bi se razjasnilo da li se radi o zimskoj depresiji ili o onoj klasičnoj, prenosi Dojče vele.
