Astronomi su upozorili da svjetlosno zagađenje koje stvara sve veći broj satelita koji kruže oko Zemlje predstavlja "neviđenu globalnu prijetnju za prirodu".
Broj satelita u niskoj Zemljinoj orbiti više se nego udvostručio od 2019. godine kada je američka kompanija SpaceX lansirala prvu „megakonstelaciju“ koja se sastoji od više hiljada satelita.
Uskoro je planirano lansiranje čitave armade novih internet konstelacija, što znači još više satelita na već zagušenom području manjem od 2.000 kilometara iznad Zemlje.
Svaki novi satelit povećava rizik od udara u drugi objekt koji kruži oko Zemlje, a tako nastaje još više krhotina.
To može stvoriti lančanu reakciju pri čemu kaskadni sudari stvaraju sve manje djeliće krhotina, dodatno povećavajući oblak „svemirskog smeća“ koji reflektuje svjetlost nazad prema Zemlji.
U nizu radova objavljenih u časopisu Nature Astronomy astronomi upozoravaju da ovakvo sve veće svjetlosno zagađenje prijeti budućnosti njihove profesije.
U jednom od njih iznose podatak o tome da su prvi put izmjerili koliko bi svjetlije noćno nebo finansijski i naučno uticalo na rad velike zvjezdarnice.
Modeli su pokazali da će za astronomsku opservatoriju Vera Rubin, ogromni teleskop koji se trenutno gradi u Čileu, u idućoj dekadi najtamniji dio noćnog neba postati 7,5 posto svjetliji.
Jedan od autora studije Džon Barentajn iz Dark Sky Consultinga, kompanije sa sjedištem u američkoj saveznoj državi Arizoni, AFP-u je kazao da bi to smanjilo broj zvijezda koje zvjezdarnica može vidjeti za oko 7,5 posto.
Istakao je da bi to moglo produžiti istraživanja zvjezdarnice za gotovo godinu, što bi koštalo oko 21,8 miliona dolara.
Dodao je i da postoji još jedna cijena svjetlijeg neba koju je nemoguće izračunati, a to su nebeski događaji koje čovečanstvo nikada neće moći posmatrati.
Upozorio je da bi povećanje svjetlosnog zagađenja moglo biti čak i gore nego što se dosad mislilo.
U drugoj studiji korišćeno je opsežno modeliranje koje ukazuje na to da aktualna mjerenja svjetlosnog zagađenja znatno podcjenjuju ovaj fenomen.
Sve svjetlije noćno nebo neće uticati samo na rad profesionalnih astronoma i glavnih zvjezdarnica, upozorili su istraživači.
Aparna Venkatesan, astronomkinja sa Univerziteta u San Francisku kaže da ta pojava ugrožava i „naš drevni odnos s noćnim nebom“.
„Svemir je naše zajedničko nasljeđe i naš predak, onaj koji nas povezuje kroz nauku, pripovijedanje, umjetnost, priče o porijeklu i kroz kulturnu tradiciju. Ono je sada u opasnosti“, rekla je za časopis Nature.
