Posmatrane populacije divljih vrsta sisara, vodozemaca, reptila i riba - prosjeku su manje za 69 odsto od 1970. godine, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom Izveštaju o stanju Planete (Living Planet Report, LPR 2022).

Izvještaj naglašava da je stanje prirode ozbiljno narušeno i upozorava vlade, korporacije i javnost da hitno uvedu promjene kojima će zaustavili uništavanje biodiverziteta.

Do sada najveća baza podataka, koja obuhvata skoro 32000 populacija 5230 vrsta, Indeks života na Planeti, koji je u okviru Izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London, ZSL), pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama posmatranih kičmenjaka u tropskim krajevima.

WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda, jer je reč o krajevima sa najvećim biodiverzitetom na svijetu. Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. godine posmatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94 odsto.

Za manje od jednog ljudskog vijeka, broj posmatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83 odsto, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete posmatranim vrstama migratornih riba.

Osvrćući se na ove nalaze, Marko Lambertini, generalni direktor WWF Internationala, kaže da smo suočeni s dvije vanredne situacije izazvane ljudskim djelovanjem - klimatskim promjenama i gubitkom biodiverziteta, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

- Ovaj izvještaj iznosi šokantne brojke. Ukoliko želimo da zaustavimo i preokrenemo gubitak prirode, odnosno osiguramo zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sistema - kazao je on.

Svjetski čelnici koji će se u decembru ove godine sastati na 15. konferenciji potpisnica Konvencije o biološkog raznolikosti (CBD COP15), imaće jedinstvenu priliku da promijene kurs u dobrom smjeru za ljude i Planetu. WWF se zalaže za to da čelnici postignu sporazum sličan Pariskom dogovoru, kojim se obavezuju da ćezaustaviti gubitak biodiverziteta ido 2030. godine osigurati svijet okrenut očuvanju prirode.

- Na konferenciji o biodiverzitetu COP15 svjetski čelnici će imati priliku da obnove naš narušen odnos sa svijetom prirode i osiguraju zdraviju, održiviju budućnost za sve uz ambiciozni globalni sporazum o biodiverzitetu koji pozitivno utiče na prirodu. U uslovima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava, neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji utiču na gubitak prirode, i finansijsku podršku zemljama u razvoju, ističe Lambertini.

Izvještaj pokazuje da su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti. Neki od ovih uzroka uticali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 odsto tokom posmatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 odsto u Aziji i Pacifiku.

- Iako se u Evropi i Srednjoj Aziji bilježi najmanja stopa opadanja -18 odsto, potrebno je naglasiti da su mnoge vrste u trenutku kada su započela mjerenja već bile pretrpjele velike gubitke.Prema najnovijim podacima za Evropu, populacije ptica i sisara bilježe pozitivne trendove, dok su vodozemci, gmizavcii populacije slatkovodnih riba u prosjeku u opadanju - ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

Globalno Smanjenje populacija slatkovodnih vrsta za čak 83 odsto ukazuje na kritično stanje vodenih ekosistema bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji.

- I naše velike zvijeri, vuk, medvjed i ris, gdje je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa, danas su suočeni s problemom opstanka. More nam je izlovljeno i sve je jasnije da će 2048. – godina za koju su naučnici predvidjeli da će biti prekretnica i obilježiti više plastike nego ribe u morima - stići puno ranije. Krajnji je trenutak da svi zajedno nešto preduzmemo! Ovu krizu s kojom se planeta suočava moguće je ublažiti jedino pojačanim zajedničkim radom na očuvanju i obnavljanju, održivijom proizvodnjom i, naročito, potrošnjom hrane, kao i hitnom i sveobuhvatnom dekarbonizacijom svih sektora, objašnjava Kalauz.